Uvjeti za odlazak u starosnu mirovinu razlikuju se ovisno o dobi, godinama mirovinskog staža i spolu osiguranika. Dok muškarci i žene trenutačno nemaju potpuno jednake uvjete, prijelazno razdoblje postupno se bliži kraju. Donosimo pregled pravila koja vrijede u 2026. godini i što budući umirovljenici trebaju znati.
Odlazak u starosnu mirovinu jedno je od važnijih životnih pitanja za brojne građane, a uvjeti za ostvarivanje tog prava propisani su Zakonom o mirovinskom osiguranju. Prema informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), pravo na redovitu starosnu mirovinu u pravilu se ostvaruje kada osiguranik navrši 65 godina života i ima najmanje 15 godina mirovinskog staža.
Ipak, za žene još uvijek vrijede povoljniji prijelazni uvjeti, zbog kojih u mirovinu mogu otići ranije nego muškarci.
Žene u 2026. godini u mirovinu mogu sa 64 godine
Dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu za žene postupno se povećava, a uvjeti se svake godine približavaju onima koji vrijede za muškarce.
U 2026. godini žene pravo na starosnu mirovinu ostvaruju kada navrše 64 godine života, uz najmanje 15 godina mirovinskog staža.
Dobna granica nastavit će se postupno povećavati i tijekom sljedećih godina.
Prema rasporedu HZMO-a, uvjeti za žene su sljedeći:
2026. godina: 64 godine života
2027. godina: 64 godine i tri mjeseca
2028. godina: 64 godine i šest mjeseci
2029. godina: 64 godine i devet mjeseci
Od 1. siječnja 2030. godine uvjeti za žene i muškarce bit će izjednačeni. To znači da će za redovitu starosnu mirovinu svi osiguranici morati navršiti 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.
U mirovinu je moguće otići i sa 60 godina
Postoji i mogućnost ostvarivanja prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, koja omogućuje raniji odlazak u mirovinu.
Za ostvarivanje tog prava potrebno je navršiti 60 godina života i imati 41 godinu staža osiguranja u efektivnom, odnosno stvarnom trajanju.
Važno je naglasiti da se u potrebnih 41 godinu uračunava staž ostvaren stvarnim trajanjem osiguranja.
Ovu mogućnost ne mogu koristiti osiguranici koji već ispunjavaju uvjete za redovitu starosnu mirovinu.
Mora li osoba prestati raditi prije odlaska u mirovinu?
Pravo na starosnu mirovinu u pravilu se ostvaruje nakon prestanka osiguranja, što znači da osiguranik mora prestati raditi, odnosno obavljati djelatnost na temelju koje je bio obvezno mirovinski osiguran.
Ipak, postoje određene iznimke.
Osobe koje na temelju izmijenjenog ugovora o radu nastave raditi do polovice punog radnog vremena mogu ostvariti pravo na mirovinu i bez potpunog prestanka radnog odnosa.
Od 1. siječnja 2026. godine mogućnost ostvarivanja starosne mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti proširena je i na određene kategorije osiguranika s navršenih 65 godina života.
Među njima su obrtnici, osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, roditelji njegovatelji, njegovatelji prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelji te osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima.
Kada počinje isplata mirovine nakon predaje zahtjeva?
Važno je voditi računa i o roku u kojem se podnosi zahtjev za mirovinu.
Ako osiguranik zahtjev podnese u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, pravo na mirovinu pripada mu najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa.
Ako se zahtjev podnese nakon isteka šestomjesečnog roka, pravo na mirovinu može se ostvariti najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
Zbog toga je važno pravodobno informirati se o postupku i rokovima kako bi se izbjeglo nepotrebno odgađanje ostvarivanja prava.
Nekim radnicima dobna granica može biti niža
Posebna pravila vrijede za osiguranike koji su tijekom radnog vijeka obavljali poslove na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, poznatije kao beneficirani radni staž.
U tim slučajevima dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu može se sniziti, ovisno o stupnju povećanja staža i vremenu provedenom na takvim poslovima.
Primjerice, za svakih šest godina staža koji se računa kao 14 mjeseci, dobna granica snižava se za jednu godinu. Kod većeg stupnja povećanja staža snižavanje može biti povoljnije.
Za staž koji se računa kao 12 mjeseci za 15, 16 ili 18 mjeseci primjenjuju se posebna pravila, odnosno dobna granica snižava se za jednu godinu za svakih pet, četiri ili tri godine takvog staža.
Ako je osiguranik tijekom radnog vijeka radio na poslovima s različitim stupnjevima povećanja staža, primjenjuju se posebna pravila HZMO-a.
Gdje provjeriti uvjete za odlazak u mirovinu?
Budući umirovljenici prije podnošenja zahtjeva trebali bi provjeriti koliko imaju evidentiranog mirovinskog staža i ispunjavaju li sve zakonske uvjete.
Detaljne informacije o starosnoj mirovini, potrebnoj dobi, mirovinskom stažu i posebnim mogućnostima odlaska u mirovinu dostupne su na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Građani se za dodatna pojašnjenja mogu obratiti HZMO-u i putem informativnih telefona 01 45 95 011 i 01 45 95 022.
