Bez obzira na razlog zbog kojeg netko ponekad preskoči jedan ili više obroka dnevno, najnovija studija pokazuje da takva praksa baš i ne pridonosi zdravlju pojedinca.
Preskakanje obroka zbog ritma modernog života česta je pojava, a neki to čine čak i namjerno. No, nova znanstvena studija sugerira da bi izostavljanje jednog od standardna tri obroka dnevno moglo imati ozbiljne nedostatke.
Studija je provedena na 24.011 odraslih osoba starijih od 40 godina u SAD-u, a rezultati su pokazali da preskakanje obroka svakako nije dobro, bez obzira na to koji se obrok preskače. Njezini rezultati objavljeni su u časopisu Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics.
Ne postoji dobar scenarij preskakanja obroka
Preskakanje doručka povezano je s većim rizikom od smrti od kardiovaskularnih bolesti (KVB), dok je preskakanje ručka ili večere povezano s većim rizikom smrtnosti od svih uzroka, uključujući porast rizika od KVB-a.
Studija je otkrila da je postojao čak i problem za one koji su jeli sva tri obroka, ali su ti obroci bili preblizu. Konzumiranje dvaju susjednih obroka u razmaku od 4,5 sata također se pokazalo povezanim s povećanim rizikom od smrti iz bilo kojeg razloga.
Tri redovna i raspoređena obroka dnevno
Iako se čini da studija komplicira poruke koje sugeriraju da bi povremeni post mogao biti dobar za ljudsko tijelo, njezini rezultati naglašavaju važnost redovitih uzimanja obroka.
Naše istraživanje pokazalo je da osobe koje jedu samo jedan obrok dnevno imaju veću vjerojatnost da će umrijeti od onih koje su imale više dnevnih obroka. Na temelju ovih nalaza preporučujemo da jedete najmanje dva do tri obroka raspoređena tijekom dana, ističe epidemiolog Yangbo Sun sa Sveučilišta Tennessee u SAD-u.
U provedenoj studiji oko 30 posto sudionika istraživanja redovito je imalo manje od tri obroka dnevno. Prema rezultatima, oni koji su bili mlađi, muškarci, ne latinoamerikanci, afroamerikanci, s nižim obrazovanjem i nižim obiteljskim prihodom češće su preskakali obroke. Preskakanje obroka također je prevladavalo među onima koji su više pušili, pili više alkohola, bili nesigurniji u ishrani, koji su jeli manje hranjivu hranu, imali više međuobroka i ukupno manje energije, piše zimo.dnevnik.hr
Rezultati studije imaju “metabolički smisao”
Ipak, nova studija nije dovoljno sveobuhvatna da bi se utvrdilo uzrokuje li preskakanje obroka raniju smrt, već samo da postoji povezanost vrijedna daljnjeg istraživanja. Moguće je da su u čitavu stvar uključeni i drugi čimbenici koji utječu i na prehrambene navike i na rizik od smrtnosti.
Američki su znanstvenici, međutim, prilagodili svoje rezultate kako bi uzeli u obzir varijacije u brojnim čimbenicima u prehrani i načinu života, uključujući pušenje, upotrebu alkohola, razine tjelesne aktivnosti, unos energije, kvalitetu prehrane i nesigurnost hrane. S tim uzetim u obzir, poveznica je i dalje postojala.
Naša otkrića temelje se na opažanjima izvučenim iz javnih podataka i ne impliciraju uzročnost. Bez obzira na to, ono što smo primijetili ima metabolički smisao, kaže epidemiolog Wei Bao sa Sveučilišta Iowa.
Taj “metabolički smisao” odnosi se na način na koji preskakanje obroka postavljenih u određenim intervalima obično dovodi do uzimanja više energije odjednom. To može uzrokovati neravnoteže u načinu na koji naša tijela reguliraju glukozu i uzrokovati pogoršanje metaboličkog sustava.
Postoje, naravno, razni razlozi za preskakanje obroka, od radnog vremena, nedostatka vremena općenito, siromaštva, različitih dijeta i pristupa postu, no autori studije nadaju se da će potaknuti daljnju analizu važnosti redovite prehrane.
Izvor: Science Alert
