Istraživači predvođeni fizikalnom oceanografkinjom Rebeccom Jackson sa Sveučilišta Rutgers koristili su robotske čamce kako bi se približili ovim opasnim ledenim liticama i izvršili mjerenja.
Glečeri na Grenlandu tope se 100 puta brže nego što se ranije računalo, prema novom modelu koji uzima u obzir jedinstvenu interakciju između leda i vode na fjordovima otoka. Nova matematička reprezentacija čimbenika topljenja ledenjaka u najnovijim opažanjima o tome kako se led nagriza sa oštrih okomitih stranica na krajevima ledenjaka na Grenlandu. Prethodno su znanstvenici koristili modele razvijene na Antarktiku, gdje ledenjački jezici plutaju na vrhu morske vode — vrlo drugačiji raspored.
“Godinama su ljudi uzimali model stope otapanja za plutajuće ledenjake na Antarktiku i primjenjivali ga na grenlandske vertikalne fronte ledenjaka”, rekla je glavna autorica Kirstin Schulz, znanstvena suradnica Oden instituta za računalni inženjering i znanosti na Sveučilištu Texas u Austinu, u Izjava. “Ali postoji sve više i više dokaza da tradicionalni pristup proizvodi preniske stope taljenja na grenlandskim vertikalnim frontama ledenjaka.”
Kako su proveli istraživanje
Istraživači su već znali da njihovo razumijevanje arktičkih ledenjaka utemeljeno na Antarktici nije savršeno. Ali teško je približiti se rubovima grenlandskih ledenjaka jer se nalaze na krajevima fjordova — dugih, uskih uvala morske vode okruženih visokim liticama — gdje topla voda prodire kroz led. To dovodi do dramatičnih događaja teljenja gdje se komadi leda veličine zgrada raspadaju u vodu bez upozorenja, stvarajući mini-tsunamije, prema istraživačima.
Istraživači predvođeni fizikalnom oceanografkinjom Rebeccom Jackson sa Sveučilišta Rutgers koristili su robotske čamce kako bi se približili ovim opasnim ledenim liticama i izvršili mjerenja. To su učinili na ledenjaku LeConte na Aljasci, kao i na grenlandskom Kangerlussuup Sermia. Predstojeća misija pod vodstvom znanstvenika sa Sveučilišta Texas u Austinu poslat će robotske podmornice na lica tri ledenjaka na zapadnom Grenlandu. Jackonova mjerenja sugeriraju da modeli temeljeni na Antarktiku masovno podcjenjuju topljenje arktičkog ledenjaka. LeConte, na primjer, nestaje 100 puta brže nego što su modeli predviđali, piše klik.hr
Mješavina hladne slatke vode iz ledenjaka i toplije morske vode pokreće cirkulaciju oceana u blizini ledenjaka i dalje u oceanu, što znači da topljenje ima dalekosežne implikacije. Grenlandski ledeni pokrov također je važan za podizanje razine mora; Grenlandski led sadrži dovoljno vode da podigne razinu mora za 6 metara. Novi model koristi najnovije podatke iz skoro glacijalnih misija zajedno s realističnijim razumijevanjem toga kako strma lica ledenjaka nalik liticama utječu na gubitak leda. Rezultati su u skladu s Jacksonovim nalazima, pokazujući 100 puta više taljenja nego što su predviđali stari modeli. “Rezultati modela oceanske klime vrlo su relevantni za čovječanstvo u predviđanju trendova povezanih s klimatskim promjenama, tako da ih stvarno želite ispraviti”, rekao je Schulz. “Ovo je bio vrlo važan korak za poboljšanje klimatskih modela.”
