Fra Didak Buntić svojim je djelima i upečatljivom osobnošću nadahnuo mnogobrojne umjetnike na umjetničko stvaralaštvo. Tako je i akademska kiparica Dijana Iva Sesartić inspiraciju pronašla u svekolikom zauzimanju „Oca sirotinje“ za njegov narod te je izradila skulpture koje su objedinjene pod nazivom „Miris zemlje – Hommage fra Didaku Buntiću“.
Spomenuta izložba postavljena je u Staroj crkvi i Etnografskom muzeju u Gradnićima, gdje je i otvorena u četvrtak 8 prosinca. Postavljanje izložbe organizirao je Ogranak Matice hrvatske u Čitluku u godini obilježavanja 180. obljetnice Matice hrvatske te povodom 151. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti fra Didaka Buntića, što je na početku svečanosti istaknuo prof. Andrija Stojić, predsjednik OMH Čitluk.
Stojić je također predstavio dr. sc. Vinicija B. Lupisa i prof. dr. sc. Branka Matulića, kustose izložbe, kao i samu autoricu.Izložbu skulptura otvorio je fra Nikola Rosančić, župnik župe Sv. Blaža – Gradnići, koji je naglasio kako je bilo jako ugodno surađivati s umjetnicom tijekom postavljanja izložbe koja ostaje otvorena do 8. siječnja 2023. godine.
Kustosi su biranim riječima predstavili autoricu i njezine radove, piše Matica hrvatska.
– Hercegovački fratar fra Didak Buntić bio je sa svojim narodom u trenutku gladi i potrebe ljudske pomoći. Umjetnica Dijana Iva Sesartić svojim nježnim lirskim rukopisom, u snoviđenjima postmoderne figuracije prispodobila je unutrašnju borbu fra Didaka Buntića, jednog od velikana među hrvatskim humanitarcima. Svojim umjetničkim projektom usudila se potaknuti na likovno oblikovanja hrvatskog Gladomora, istog onog gladomora koji je u ratnim godinama Prvog svjetskog rata pokosio ne samo Hercegovinu, nego i Dalmaciju. Pobjednik Gladomora, posljedica metode komunističkog ruskog sustava u Ukrajini i turskog panturskog nacionalizama u Libanonu, ali i raspada nepravedne raspodjele hrane u Austro – Ugarskoj carevini, jest jedan skromni franjevac i velikan Srca – fra Didak Buntić “– kazao je dr. sc. Vinicije B. Lupis, koji je kao znanstveni savjetnik iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – područni centar Dubrovnik ranije organizirao znanstveni skup o fra Didaku Buntiću.
– Tek rijetki znaju za ulogu fra Didaka Buntića u spašavanju hrvatske djece od izgladnjivanja. Bolne su to teme naše povijesti o kojima točno te nadasve istinito mogu progovoriti znanstvenici, akribičnim iznošenjem činjenica. No, vrlo često znanstvena istina ostane zarobljena, obavijena šutnjom i zanemarena. Oni koji mogu puno bolje doprijeti do šire publike i tako podastrijeti istinu i raširiti je snažno i neumoljivo jesu upravo umjetnici. Umjetničkim stvaralačkim izričajem lakše je probiti oklop šutnje oko bolnih tema, lakše je doprijeti do ljudskih srdaca jer je umjetnički rukopis, ma kako sadržaj bio težak, mekši, ljudskiji, topliji, emotivniji, a utoliko više i istinit. Akademska kiparica Dijana Iva Sesartić hrabro se uhvatila u koštac s razbijanjem oklopa šutnje i ignoriranja i u fokus svog kiparskog stvaralaštva stavlja taj strašni događaj iz povijesti hrvatskoga naroda. Samo njoj svojstvenim umjetničkim rukopisom glasno progovara, zbori istinu o događajima u kojima se franjevački red, po tko zna koji put u povijesti hrvatskog hercegovačkog puka, stavio u službu svoga naroda izbavljajući ne samo hrvatsku djecu od pomora glađu. Ključna figura u tome bio je „otac sirotinje“ i veliki prosvjetitelj hrvatskoga naroda u Hercegovini fra Didak Buntić” – kazao je prof. dr. sc. Branko Matulić.
– Beskrajno sam počašćena što sam mogla doći i svoje nadahnuće životom fra Didaka Buntića pokazati u podneblju gdje je rođen i gdje je svojim životom i djelovanjem, svojim utrtim putem sljedeći Krista, učinio gotovo nemoguće. Nadam se da će moja djela berem malo pokazati koliko sam ja bila nadahnuta čitajući i učeći sve o tome, te da će to nadahnuće ostati cijeli život i među vama, vašom budućnosti – vašom mladosti. Toliko je poticajan njegov život i njegovo djelo, sve što vam je ostavio u baštinu, da se jednostavno svaki dan budim, od kada sam upoznala fra Didaka Butnića i njegova djela, sa novom idejom o umjetnosti i nekim novim umjetničkim djelima koja bi mogla povezati sa njegovim životom i svime onime što je činio za svoj narod iz ovoga krša, kamena. Iskreno se nadam da će ova izložba biti veliko nadahnuće i za vas, ako na veliko, onda barem mrvicu koliko je bilo za mene” – poručila je autorica Dijana Iva Sesartić.
Otvaranje izložbe svojim je nastupom glazbeno obogatio harmonikaš Matej Paponja, učenik Srednje glazbene škole Široki Brijeg, piše OMH u Čitluku.
