Rat u Ukrajini mogao bi trajati godinama, žitnica Europe je izrovana tenkovskim gusjenicama, brodovi sa žitom blokirani su u crnomorskim lukama, a cijena hrane globalno raste. Koliko hrane proizvodimo na našim poljima i farmama? Kako se dijeli državno poljoprivredno zemljište? Kako okrupniti parcele i na njima proizvesti više? Tko vara na poticajima? Što će se dogoditi kada iduće godine istekne moratorij na prodaju zemljišta strancima?
O tome su u Otvorenom, urednika i voditelja Mislava Togonala, govorili Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede; Goran Jančo, predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije, Tomislav Bračun, načelnik općine Nova Bukovica (SDP); Stipan Šašlin, član saborskog Odbora za poljoprivredu, načelnik općine Draž (HDZ) i Ivan Tešija, predsjednik Udruge Hrvatski krški pašnjaci.
Jančo ima farmu svinja kod Đakova, godišnje proizvedu oko 6.000 tovljenika. PDV na meso je snižen, cijene mesa su otišle gore, govori, a proizvođači ukazuju na alarmantno stanje.
– Ministarstvo je tu interveniralo i krajem godine dalo injekciju zahvaljujući kojoj su mnogi proizvođači tovnih svinja i prasadi opstali. To treba održavati i vidjeti kako će se opstati, obzirom na cijene žitarica koje alarmantno rastu, dodao je.
Obrađuju oko 106 ha zemlje, što im nije dovoljno, a do više zemlje ne mogu doći.
Uvozimo jako puno mesa, Jančo je rekao da im je najveća konkurencija meso iz Njemačke, Danske, Nizozemske, koje je preplavilo naše trgovačke centre. Postavlja pitanje što se tu i kako je moguće da je uvozno meso jeftinije od domaćeg.
– Kako tamo netko može po tim cijenama proizvesti, niti jednom svinjogojcu nije jasno. Mi znamo što je da proizvodnja, to je dumping, dodao je.
Na pitanje kako jedan proizvođač može doći do zemlje, Majdak je rekao da može putem natječaja koji raspisuje lokalna samouprava.
Šašlin je govorio o tome kako zemlja može postati resurs da zadrži ljude i da ju obrađuju, rekao da trend pada broja stanovnika traje već dugi niz godina ne samo u Baranji, nego na cijelom području.
– Sada smo zaustavili taj negativan trend (…) Nije točno da poljoprivrednici odlaze u Njemačku, niti jedan OPG-ovac nije otišao ovih godina u Njemačku. Oni ljudi koji rade, koji žive od poljoprivrede, oni ostaju. Nažalost, to je relativno mali broj ljudi, ali situacija je takva kakva je, rekao je.
Vjeruje da će se izmjenama niza zakona poboljšati trendovi u poljoprivredi. Naglasio je da moramo težiti tome da se ljude stimulira, da se osim ratarske proizvodnje, počnu baviti i stočarstvom jer smo nedostatni i u mesu i u mlijeku.
Osvrnuo se na Belje, koje zapošljava oko 1600 ljudi, a radi na oko 20.000 ha zemlje u Baranji. Nekada je, dodao je, na istim tim površinama radilo oko 8.000 ljudi, pa su ostali većinom na ratarstvu i proizvodnji stočne hrane za potrebe vlastite farme. Vjeruje da će razvijati nove poslove i povećavati broj zaposlenika.
– Nove tehnologije, novi strojevi u poljoprivredi istiskuju radnike. Ono što danas napravi jedan traktor, nekada su trebala 3, 4 traktora ili kombajna. Upravo zato moramo ići na razvoj stočarstva, dodao je.
Šašlin je rekao da moramo stvoriti zakonske okvire da na neki način potaknemo ljude, posebice mlade.
Bračun je govorio o situaciji u njegovoj općini, gdje je veliki interes za državno poljoprivredno zemljište. Problem je što nedostaje finalizacije proizvoda – to je čisto ratarstvo.
– Nešto malo farmi ili su nestale ili su ugašene, čak i one koje su bile financirane iz EU Fondova. Sada je problem kasko to ponovo pokrenuti, kada se nešto zagasi, to je užasno, kaže.
Smatra da je problem u nedostatku motivacije finaliziranja proizvodnje.
– Poljoprivreda je posljednjih 10-ak godina strašno rasla i to je odlično, rekao je.
Tešija ima 300 krava u sustavu krava-tele i 200 junadi i teladi, oko 500 grla. U zimskom periodu ih drži u Dalmaciji, tijekom ljeta seli na ličke pašnjake. Osvrnuo se na izbrisane pašnjake, kaže da su poljoprivrednici kolateralne žrtve i da su iskorišteni.
Objasnio je su 2015. upisali poljoprivredne površine koje koriste, Agencija za plaćanje se obvezala da će biti posrednik između sklapanja ugovora s Hrvatskim šumama i tadašnjom Agencijom za poljoprivredno zemljište, no do kraja te godine nisu dobili ugovore, a za 2016. je uvjet za prijavu tih površina, kako bi dobili potpore, bio da podnesu zahtjev Hrvatskim šumama i Agenciji za poljoprivredno zemljište da im se dodijele ugovori za površine koje koriste.
– Od tada do danas ljudima to nije omogućeni, niti su realizirani ugovori o zakupu. Što se tiče šumskog zemljišta, bila su 2 natječaja za kratkoročni zakup, ali to je malo ljudi moglo realizirati, dodao je.
Hrvatske šume su, kaže, velik dio krškog pašnjaka stavili u šumsku gospodarsku osnovu i kategorizirali kao nepoljoprivredno zemljište. Javio se na oba natječaja, odbili su ga jer je šumska gospodarska osnova. Daljnji problem je što je 2015. ministarstvo poljoprivrede te šumske površine prijavilo Europskoj komisiji kao poljoprivredne, a do dan-danas ih vode kao nepoljoprivredno zemljište.
– Na službenim stranicama Europske komisije imate taj nesrazmjer površina, radi se o oko 50.000 ha. Prijavili smo ih Europskoj komisiji kao poljoprivredne, a ovdje smo ih stavili u šumsku gospodarsku osnovu i ne damo ih ljudima na raspolaganje, rekao je.
Majdak je rekao kada je riječ o krškim pašnjacima, to je površina koja se održava i dio je šumske gospodarske osnove i njima raspolažu Hrvatske šume. Putem natječaj tu površinu omogućuju u svrhe ispaše, da njihova stoka može pasti na tim površinama.
Što se tiče brisanja iz ARCOD sustava površina koje su u državnom vlasništvu, to je, kaže, stvorilo nezadovoljstvo među poljoprivrednicima. Spremni su im pomoći i zajedno doći do rješenja.
Tešija je naglasio da poljoprivrednicima nije omogućeno sklapanje ugovora, kaže da je problem u ministarstvu poljoprivrede koje je tražilo od lokalne samouprave da napravi plan raspolaganja državnim zemljištem, a 400 jedinica lokalne samouprave čeka suglasnost ministarstva za raspolaganjem tim zemljištem.
– To je pat pozicija u kojoj ispaštaju poljoprivrednici, dodao je.
Majdak je apelirao na one jedinice lokalne samouprave koje nisu dostavile programe, da to učine.
Tešija kaže da ljudi čekaju po 7 godina, mnogi su i odustali.
Jančo je rekao da je problem mlada populacija od 20-ak godina, koja nije u posjedu zemljišta, a htjeli bi biti stočari i ostati raditi na zemlji. Ističe da važnost opstanka na ruralnom području, a dodjela državnih poljoprivrednih zemljišta mora biti i demografska mjera jer mladi moraju ostati u selima. Kao dosadašnji neposjednici, sada mladi, naglasio je, nemaju nikakve šanse dobiti državno poljoprivredno zemljište.
Šašlin je rekao je da su se zemljišta nasljeđivala, da i danas mladi mogu naslijediti od roditelja i javiti se na razne natječaje, piše hrt.hr.
