Prema najnovijim najvjerojatnijim prognozama srednja sezonska temperatura zraka u razdoblju prosinac – veljača u našem dijelu Europe i ove bi godine trebala biti barem oko prosječne iz razdoblja 1991.-2020., vjerojatnije čak i malo viša. Ali naravno, to ne znači da tijekom ova 3 mjeseca nećemo imati i hladnijih razdoblja. No, mala je vjerojatnost da bi njihova učestalost, duljina i intenzitet mogli pridonijeti negativnom odstupanja srednje zimske temperature od višegodišnjih prosjeka, kaže za nadolazeću zimu meteorolog Zoran Vakula u razgovoru za Slobodnu Bosnu.
“Također, valja znati kako se u klimatologiji zima uvijek računa od 1. prosinca do 28. ili 29. veljače, za razlika u od njezinog astronomskog računanja, prema kojem su počeci godišnjih doba svake godine na drugi dan. Naravno, to se radi zbog jednostavnosti izračuna i usporedbe. Vjerujem da će barem nekome biti zanimljivo znati i kako je prosjek posljednjih 30 godina posvuda veći od onoga iz razdoblja 1961.-1990. I to na većini meteoroloških postaja u Hrvatskoj između 0,5 i 1 °C“, kaže.
Za Hrvatsku kaže da je najveća visina snježnog pokrivača u Delnicama i Ogulina izmjerena potkraj veljače 2018. godine. I dok se za Delnice još i može reći kako je meteorološka postaja razmjerno „mlada“, tek od 1981. godine – mjerenja u Ogulinu postoje još od 1949. godine.
“Osim toga, posljednjih smo godina tijekom zimskih mjeseci imali i neke rekordne količine oborine, a i srednje temperature zraka. Općenito se može reći kako u ovo doba globalnog zatopljenja i klimatskih promjena i varijacija imamo kojekakvih meteoekstrema u gotovo svim mjesecima. Njihova se pojava ne smije isključiti ni ove zime. No, ne može se pouzdano prognozirati hoće li se, kada i u kojem obliku pojaviti“, kaže Vakula, prenosi Večernji.
