Jedno poskupljenje vodi u drugo, pa se s nikad višim cijenama suočavaju i domaći ratari. Poskupjelo im je gotovo sve što im je potrebno za jesensku sjetvu. Sljedećeg ljeta potrošači bi tako mogli jesti još skuplji kruh.
Jesenska sjetva kakvu Slavonci ne pamte. “Sami znate kolike su cijene otišle gore, što se tiče goriva, što se tiče sjemena i gnojiva”, govori ratar Antun Žeravica.
Poskupjela je i mehanizacija. Prema procjenama Hrvatske poljoprivredne komore, ulazni troškovi skočili su za 100 do 150 posto.
“Urea gotovo dva i pol puta, 100 eura je metar uree. Sjeme je otišlo jedan do dva puta gore, gorivo duplo gore. Ja bih rekao da nikada nismo skuplju jesensku sjetvu obavljali”, rekao je Matija Brlošić iz HPK-a.
Hektar sjetve prošle je godine stajao 4000 kuna, ove godine troškovi bi mogli dosegnuti 9000 kuna. Neizvjesnost vlada i zbog nepoznate otkupne cijene pšenice. Iako su dio globalnog sela, naši proizvođači na nju ne utječu.
“Ta cijena je zapravo rezultat onoga što se događa na globalnom tržištu i isto tako se može dogoditi iduće godine poplava, suša u Kini ili u Južnoj Americi koje će zapravo formirati cijene”, komentirao je Igor Mikulić iz HKG – Županijska komora Osijek.
Drugim riječima, cijena krušarice do žetve bi mogla dodatno rasti, ali i pasti.
“Ona može biti nagodinu i kunu, kunu i pol, možda čak i dvije kune, neizvjesnost je velika, ako bude ispod 1,2 kune, definitivno ni jedan ratar neće zaraditi ni jednu lipu”, objasnio je Brlošić.
Nove gubitke mogli bi zbrajati i potrošači. Tomislav Vinković s Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti podsjeća da je u proizvodnji hrane sve lančano povezano, pa tako i poskupljenja.
“Iduće godine sigurno možemo očekivati povećanje cijena ako se ovaj trend nastavi i ako ne upadnu nekakve mjere kao što je sad ova mjera za ograničenje cijene goriva”, izjavio je.
Skuplja sjetva tako neće biti problem samo za ratare, jer ono što je danas zrno žita, sutra može biti još skuplji kruh, piše Dnevnik.hr
