Procjenjuje se da je 80 tisuća parova u Hrvatskoj neplodno. Reproduktivni problemi podjednako se javljaju kod muškaraca i žena, no samo rijetki potraže pomoć. Istovremeno, svake godine u Hrvatskoj se rodi 1.700 djece začete metodom izvantjelesne oplodnje – što je čak 5% od ukupnog broja novorođenih.
Kristina Kovačevć je jedna od rijetkih žena u Hrvatskoj koja se ne ustručava javno govoriti o svom postupku potpomognute oplodnje. Zahvaljujući njemu dobila je blizanke – danas četverogodišnje djevojčice.
– Savjetujem vas da se ne trebate sramiti svojih IVF beba jer je svaki šesti par u Hrvatskoj neplodan. To su bebe kao sve ostale, i što ja kažem, to su bebe ljubavi jer zapravo se za njih borimo, kaže Kristina.
Godine su ključni čimbenik za plodnost, ali ne i jedini. Zapanjuje činjenica da je muška plodnost zbog toksina u okolišu porasla za 50 posto u posljednjih 50 godina. Velimir Šimunić, specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist humane reprodukcije posebno upozorava na štetno djelovanje elektromagnestkog zračenja mobitela koji se ne bi trebali držati u prednjem džepu hlača.
Hrvatska ima dobre stručnjake u ovom području, a HZZO financira 6 pokušaja izvantjelesne oplodnje. Moguća je i donacija jajne stanice, odnosno spermija, no ta donacija po zakonu nije anonimna.
– To je jedini razlog zbog čega naši pacijenti odlaze u Češku, Makedoniju, nešto manje u Dansku ili Španjolsku. Tih nekoliko zemalja u Europi imaju malo liberalnije zakone i omogućuju anonimne donacije, onda je to prihvatljivo pacijentima, upozorava Patrik Stanić, predsjednik Hrvatskog društva kliničkih embriologa.
U zapadnom svijetu sve je više žena koje već u ranoj mladosti pokušavaju prevenirati moguće probleme s neplodnošću, zamrzavaju svoje jajne stanice za budućnost. Takvih slučajeva ima i u Hrvatskoj, a to u budućnosti vrijedi i za muškarce, navodi liječnik Velimir Šimunić.
A Kristina, s početka ove priče, ako odluči proširiti obitelj – ponovno će potražiti liječničku pomoć i o tome govoriti bez srama i bez stigme, piše HRT.
