Mogućnost izgradnje male modularne nuklearne elektrane na području TE Plomin otvorila je novo političko pitanje, može li država takav projekt provesti mimo lokalnih i regionalnih prostornih planova.
Saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus zatražio je jučer konkretan odgovor od premijera Andreja Plenkovića, upozorivši na manjak transparentnosti i potencijalno nepovjerenje građana.
Premijer Andrej Plenković potvrdio je da Hrvatska pripada skupini država Europske unije koje podržavaju razvoj nuklearne energije te nije isključio mogućnost transformacije postojećih energetskih postrojenja.
“Postoji ideja da bi se u Plominu možda išlo s malim modularnim reaktorom“, rekao je Plenković, no nije izravno odgovorio na pitanje može li Vlada zaobići prostorne planove lokalne i regionalne razine.
Paus: Ključno pitanje ostalo bez odgovora
Paus je poručio da nije zadovoljan odgovorom te ponovio kako javnost ima pravo znati može li država samostalno odlučiti o lokaciji nuklearnih postrojenja.
“Bez jasnih odgovora riskira se otpor prema projektima koji bi mogli biti strateški važni“, upozorio je.
Razmatraju se i druge lokacije
Dok se Plomin spominje kao jedna od mogućih opcija, stručnjaci već godinama ističu lokaciju Tanja na Dunavu, između Erduta i Borova, kod Dalja, kao najperspektivniju za izgradnju nuklearne elektrane.
Riječ je o području koje je još krajem 20. stoljeća prošlo opsežna istraživanja, od geoloških i seizmičkih do ekoloških studija, te je bilo planirano više blokova velike snage.
Nuklearni znanstvenik i poduzetnik Duško Čorak ranije je za N1 govorio je o izgradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj.
“Od sredine sedamdesetih do konca 1980-ih analizirali smo potencijalne lokacije za izgradnju nuklearne elektrane na teritoriju tadašnje SR Hrvatske. Nakon detaljnog razmatranja geoloških, hidroloških, seizmičkih i infrastrukturnih uvjeta, u uži izbor ušle su tri lokacije: Dalj (Tanja) na Dunavu, Prevlaka kod Ivanić-Grada i otok Vir. Vir je u konačnici isključen zbog protivljenja lokalne zajednice i izraženih turističkih interesa, iako je tehnički predstavljao dobru lokaciju.
Smatram da je lokacija Tanja kod Erduta uz rijeku Dunav i danas najperspektivnija za izgradnju domaće nuklearne elektrane. Ona je tada bila predviđena za četiri bloka snage 1300 megavata (MW), a za nju su izrađene sve ključne tehničke, ekološke i sigurnosne studije, uključujući preliminarni sigurnosni izvještaj (PSAR) i studiju utjecaja na okoliš, što je predstavljalo temelj za ishođenje lokacijske dozvole. Cjelokupna dokumentacija za klokaciju Tanja dovršena je 1990. godine”, istaknuo je tada znanstvenik.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar ranije je potvrdio da postoji interes za razvoj nuklearne energije u Hrvatskoj, kao i planovi za osnivanje posebne agencije koja bi se bavila pitanjima tehnologije i lokacije.
Podsjetimo, Hrvatska je već suvlasnik nuklearne elektrane NE Krško, no ideja o izgradnji vlastitog postrojenja prisutna je još od 1970-ih, kada su razmatrane lokacije u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj.






