Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka u Dnevniku HTV-a govorio je o prešutnim minusima i minusima na tekućim računima građana.
– Kod prešutnog prekoračenja se ne treba utvrđivati kreditna sposobnost klijenta i ona nema ograničenja na efektivnu kamatnu stopu. Kod nekih klijenata koji imaju 7+7, gdje njihova kreditna sposobnost dopušta, oni će moći zadržati 7+7 ili 14.000 dopuštenog minusa. Kod nekih, nažalost, će to prijeći mogućnost njihova kreditnog zaduženja i nešto će biti smanjen dio koji se odnosi na prešutno prekoračenje, objasnio je.
Na pitanje hoće li prešutno prekoračenje postati dopušteni minus, Adrović je rekao da će još vidjeti kako će se to točno zvati. HNB želi da to ostanu dva produkta.
Još ne znaju koliko bi bio rok vraćanja novca, planira se da bi bilo na 12 rata uz “vrlo ugodnu kamatnu stopu”. Nemaju podatak na koliko bi se to klijenata trebalo odnositi.
Adrović je rekao kako je jedna banka već nagovijestila da je spremna odobriti kredit na 12 mjesečnih rata uz kamatnu stopu od 7,3% na sva prešutna prekoračenja.
Na pitanje planiraju li da kamata bude oko 7,3%, rekao je da tako planiraju, “to je ionako niža kamata od prosječnih kamata na dopuštena prekoračenja.
Osvrnuo se na to jesu li građani bili svjesni koliko im je dopušteni, a koliko prešutni minus, smatra da bi svi to trebali znati.
– Kod dopuštenog minusa su išli potpisati ugovor. Kod prešutnog prekoračenja, sama riječ kaže, on je zaključen ugovorom na temelju ugovora o otvaranju tekućeg računa. Svakom klijentu su trebale doći obavijesti banke u kojima ih se obavještava koliko je prešutni minus, do kada ga mogu koristiti, koja je kamatna stopa i troškovi korištenja, dodao je.
Vjeruje da su mnogi građani dobili te obavijesti.
Adrović je naglasio da traže dobra rješenja i da se pojača zaštita potrošača i da ne proizvedu situaciju u kojoj bi ukinuli barem one najmanje minuse. Dodao je kako je kod prešutnih prekoračenja najčešće riječ o malim iznosima od 2000 do 4000 kn za građane koji u taj minus ulaze 1. u mjesecu, većinom plaćaju režije i čekaju plaću.
– Takve građane moramo ostaviti i naći im način da to i dalje koriste, dodao je.
Kada uzmemo u obzir sve isplaćene kredite, naglasio je, hrvatski građani uopće nisu prezaduženi.
– Kada ih stavimo u odnos s BDP-om Hrvatske, ispada da je zaduženost građana oko 30%, što spada u grupu zemalja niže zaduženosti građana, dodao je.
Objasnio je kako se i prešutna ograničenja smanjuju iz godine u godinu, tako da je njihov udio pao sa 6,4 na 4,6 polovinom ove godine. Dodao je da će se za sve pronaći zadovoljavajuće rješenje.
– Mi smo jedina zemlja koja ima limitiranu efektivnu kamatnu stopu, to ne postoji u niti jednoj drugoj zemlji, ne ograničava se, rekao je.
Objasnio je da se eventualno treba ograničavati nominalna kamatna stopa, piše HRT.
