Ne smijemo zaboraviti da su nam pčele potrebnije zbog oprašivanja koje se do sada smatralo kao opće dobro. Med je u tom slučaju bio nusproizvod, i mala nadoknada pčelaru za rad i trud oko pčela, pojašnjava Stanko Čuljak.
Još početkom godine pčelari su ukazivali kako bi godina mogla biti jako loša te su od države zatražili donošenje interventnih mjera. U veljači je zatoplilo što je pčele mamilo iz košnica, no za mnoge je to bilo pogubno jer su uslijedili hladni dani, ponegdje i snijeg.
U cijeloj Hrvatskoj stradalo je čak 40 posto pčelinjih zajednica i zbog toga su osjetno smanjene i količine meda na hrvatskom tržištu. Kad je dobra godina, računa jedan pčelar iz bjelovarskog kraja, od stotinjak košnica dobije do 2,5 tona meda, a ove godine jedva 500 kilograma, piše Glas Slavonije.
Upravo zbog toga bi cijena meda i pčelinjih proizvoda mogla rasti.
“Nažalost, ova je godina najgora pčelarska godina u nizu. Počevši od godine kada je poplavljena Gunja i okolna sela, svaka je sve gora i gora. Samo ljubav pčelara prema pčelama i volja da ulažu ne mali novac na prehranu pčela samo da ih održe na životi i pripreme za zimu. Niz godina koje nisu ponudile meda za vrcanje smanjile su mogućnost održavanja pčelinjaka na ovoj brojnosti košnica. Ono meda što je izvrcano ne pokriva niti troškove pčelara u osnovnoj proizvodnji. Budući da nema meda ni na područjima na kojoj se med prodaje po mnogo većoj cijeni nego kod nas, u Slavoniji, za očekivati je da će cijene meda uvelike porasti.
Pčelari sada dobivaju na veliko za med, koliko su prodavali na kućnom pragu u teglama. Ali osnovno je da su smanjene količine meda koje pčelar dobije, a ulaganja su mnogo veća, pa opada interes za pčelarstvom. To povlači za sobom smanjenje broja pčela na našem području. Ne smijemo zaboraviti da su nam pčele potrebnije zbog oprašivanja koje se do sada smatralo kao opće dobro. Med je u tom slučaju bio nusproizvod, i mala nadoknada pčelaru za rad i trud oko pčela”, pojašnjava Stanko Čuljak, dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza te predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i Udruženja pčelara “Nektar” Vinkovci.
Iskusni vinkovački pčelar Danijel Kunodi podsjeća kako se u Slavoniji cijena meda nije povećavala 20 godina, jer je u ovim krajevima manje stanovnika, pa je bila i smanjena potražnja te nije bilo uvjeta za višu cijenu, ali, misli Kunodi, povećanje cijena sada je sasvim izvjesno.
“Med, zapravo, već sada poskupljuje polako, jer je nestašica zbog jako teške godine za pčelare. U vrijeme pandemije koronavirusa ljudi traže domaći med, a njega baš i nema, pa je logično da će se mijenjati i to za 20-ak posto. Primjerice, s 40 na 50 kuna, s 50 na 60 kuna, dakle za deset kuna, a i to je vrlo nisko u odnosu na europske cijene.
U našem okruženju, u BiH su već podigli cijene još za deset kuna. Ovo je, zapravo, tek balansiranje na neku realnu cijenu. Pčelari ipak paze da ne dođe do divljanja cijena” kaže Danijel Kunodi za Glas Slavonije, prenosi N1.
