Na snagu uskoro stupa novi Zakon o gospodarenju otpadom kojim se nastoji smanjiti negativan utjecaj plastike na okoliš, ali i pronaći inovativni modeli za rješavanje problema otpada od plastike.
“Radi se o direktivi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Takozvana subdirektiva i druga direktiva je direktiva ambalaže koja se odnosi na smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica”, rekla je Gordana Pehnec Pavlović, samostalna savjetnica Udruženja industrije plastike i gume Hrvatske gospodarske komore.
Nacrt Prijedloga Zakona predlaže zabranu stavljanja na tržište plastičnih vrećica, što ne zahtijevaju navedene direktive. Osim vrećica, zabrana se odnosi i na plastične slamke, štapiće za napitke, tanjure, pribore za jelo te štapiće za uši.
“I onda su ti još i tri spremnika, ali koja su izgrađena isključivo od ekspandiranog polisterena, bolje poznatog kao stiropol. Tu su spremnici za hranu, za napitke i čaše s pripadajućim poklopcima”, rekla je Pehnec Pavlović.
Ono što najviše zabrinjava jest zabrana plastičnih vrećica koja bi potencijalno mogla dovesti do gašenja njihove proizvodnje u Hrvatskoj pa tako i sisačkoj tvornici koja trenutno zapošljava oko 80 ljudi.
“Već samim COVID-om nama je prošle godine pao prihoda za negdje 20 posto i sad bi bilo kakvo ukidanje plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrona značilo daljnje otpuštanje. Ako ćemo imati veliki pad, to možda znači i zatvaranje tvornice”, rekao je Danijel Drčić, vlasnik tvornice plastičnih vrećica.
Zbog toga je HGK zatražila da se odgodi zabrane proizvodanje plastičnih vrećina.
“I to do kraja 2024 godine da bi te tvrtke imale mogućnost da pripreme određene projekte, da počnu raditi neke nove proizvode”, rekla je Pehnec Pavlović.
Alternativni model bio bi sličan onom slovenskom, a to je korištenje vrećica napravljenih od reciklata. Potpuna zabrana pritom bi vrijedila za lagane plastične vrećice od originalnog materijala.
“Postoji dovoljan kapacitet za reciklažu i postoji tržište koje bi ugradilo taj reciklat u novi proizvod. To je u principu prilika da mi riješimo problem otpada, ekološki problem, a s druge strane omogućimo znači sekundarnu sirovinu koja se onda ponovo koristi proizvodnju novih proizvoda”, rekla je Pehnec Pavlović.
Proizvodnja po takvom modelu odgovara i sisačkoj tvornici, koja u tome vidi i priliku za nova radna mjesta.
“Mi imamo alternativu da te vrećice proizvodimo od minimalno 80 posto recikliranog materijala. To znači da bismo mi skupljali taj otpad, reciklirali ga i ponovo ga vraćali nazad. Na taj način bi se zaposlilo još dodatnih ljudi u sakupljanju otpada I recikliranju”, rekao je Drčić.
Zakon u potpunosti podržava udruga Zelena akcija koja vjeruje da će on zasigurno doprinijeti manjem korištenju plastičnih vrećica.
“Mjere za smanjenje nisu urodile rezultatom. Čak je bila veća količina plastičnih vrećica stavljena na tržište otkad je uvedena mjera obavezne naplate”, rekla je Ana-Marija Mileusnić. Asistentica na Programu gospodarenja otpadom Zelene akcije.
Plastika je jedan od težih materijala za reciklažu, a alternativa koju vidi Zelena akcija su deblje plastične vrećice koje se mogu koristiti više puta ili platnene vrećice koje možemo koristiti godinama.
“Iznimno ju je teško reciklirati pogotovo zato što zbog naravi jednokratne najčešće završava u miješanom otpadu, što znači da završava ili na odlagalištima otpada ili se spaljuje, a s odlagališta otpada često može završiti u okolišu”, rekla je Mileusnić.
Zbog toga su ključni dio gospodarenja otpadom potrošači i njihovo razvrstavanje otpada i korištenje reciklata, piše Dnevnik.hr
