Bila je riječ o članku “Loše vijesti: Hrvatskoj 2,5 milijardi kuna manje za poljoprivredne poticaje”, u kojem se, čitajući Nacrt prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030. godine Ministarstva poljoprivrede, konstatiralo da će poljoprivrednici u Hrvatskoj u narednih sedam godina primiti 2,5 milijardi kuna manje nego u prethodnih sedam godina.
Koliko god se štivo činilo kompliciranim, nemojte odustati, riječ je o materiji u koju je ipak moguće prodrijeti uz nešto koncentracije, uz prethodno čitanje s razumijevanjem prethodnog članka s RTL.hr i pridržavajući se dva detalja.
Prvi je detalj to da, govoreći o novcu iz fondova EU-a za poljoprivredu Hrvatske, govorimo o sedmogodišnjim obračunskim razdobljima, o onom od 2014. do 2020. u odnosu na naredno od 2021. do 2027.
Drugi detalj donosimo nakon reakcije iz ministarstva. Brojke iz članka RTL.hr, na linku od 28. travnja, Ministarstvo poljoprivrede pobija sljedećim podacima:
“Hrvatskoj nikad nije bilo odobreno 382,6 milijuna eura godišnje za izravna plaćanja iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda, riječ je o maksimalnom mogućem godišnjem iznosu izravnih plaćanja za koji se udio sufinanciranja iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda povećavao tijekom desetogodišnjeg razdoblja te je tek od 2022. godine spomenuti iznos moguće financirati isključivo iz EU sredstava. Točno je da je u programskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatska iz proračuna EU-a mogla računati na 1,28 milijardi eura iz EU fondova za izravna plaćanja te je dodatno iskoristila mogućnost prebacivanja dijela omotnice za ruralni razvoj za potrebe financiranja izravnih plaćanja, za što se od 2015. najveći broj godina (s izuzetkom 2020. kada je taj iznos bio nešto manji) koristilo približno 50 milijuna eura godišnje, čime je omotnica za izravna plaćanja za Hrvatsku povećana na 1,57 milijardi eura, a godišnja omotnica za ruralni razvoj smanjivana je za isti iznos.”
Odmah u pasusu u nastavku, brojke iz članka nastavlja pobijati ovako:
“Hrvatska je u prošloj financijskoj perspektivi za ruralni razvoj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj imala na raspolaganju 2,026 milijardi eura; radi se o iznosu koji je preostao nakon što je donesena odluka da se od godišnje raspoložive omotnice za ruralni razvoj, koja je iznosila 332,2 milijuna eura, izdvoji približno 50 milijuna eura godišnje i prebaci u izravna plaćanja. Nakon odluke o prebacivanju sredstava iz ruralnog razvoja u izravna plaćanja, Hrvatskoj je za ruralni razvoj ostalo 282,3 milijuna eura godišnje. Stoga je točan podatak da je Hrvatska u razdoblju 2014.-2020. imala godišnje na raspolaganju iz EU sredstava 282,3 milijuna eura za ruralni razvoj, dok će u narednom razdoblju 2021.-2027. na raspolaganju imati 297,3 milijuna eura.”
U konačnici ministarstvo Marije Vučković sve to objedinjava ovako:
“U sljedećem financijskom razdoblju ukupno će za izravna plaćanja iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda biti na raspolaganju 2,6 milijardi eura dok je u razdoblju 2014.-2020., i to nakon umanjivanja omotnice za ruralni razvoj i „prebacivanja“ novca u izravna plaćanja, bilo dostupno 1,57 milijardi eura u prošlom razdoblju (odnosno milijarda eura VIŠE za izravna plaćanja u novom programskom razdoblju). Također, za ruralni razvoj je predviđen iznos od 2,14 milijardi eura dok je dostupni iznos iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u proteklom razdoblju bio 1,97 milijardi eura odnosno 17 milijuna eura više.”
Na kraju konstatira i to da je “u proračunskom razdoblju 2021.-2027. Hrvatskoj u odnosu na prethodno razdoblje na raspolaganju 64,9% više sredstava za izravna plaćanja iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda te 6% za ruralni razvoj”.
Skreće se pažnja na to da svoju reakciju na članak Ministarstvo poljoprivrede zaključuje konstatacijom da od 2022. EU plaća cijeli iznos i na kraju priče konstatira da je iznos koji će se ubuduće iz EU-a plaćati u cijelosti – veći od ranijih godina kad je Hrvatska plaćala dio tog iznosa.
To je mjesto za onaj drugi detalj, što ga je RTL obećao na početku članka, odnosno za to da je Hrvatska u prvom razdoblju od sedam godina imala na raspolaganju “382,6 milijuna eura godišnje za izravna plaćanja iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda”, a što samo Ministarstvo poljoprivrede ovako opisuje:
“Riječ je o maksimalnom mogućem godišnjem iznosu izravnih plaćanja za koji se udio sufinanciranja iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda povećavao tijekom desetogodišnjeg razdoblja te je tek od 2022. godine spomenuti iznos moguće financirati isključivo iz EU sredstava.”
Ministarstvo, dakle, samo navodi da je dio od toga plaćala EU, a dio Republika Hrvatska. To je ključan dio razumijevanja ove priče. Kao primjer uzmia se dva Vladina dokumenta, “Uredbu o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja”, i to za 2016. godinu i za 2017. godinu.
U oba dokumenta navodi se da od ukupnih oko 3,25 milijardi kuna na godinu, i to iz europskog fonda ide oko 1,5 milijardi za 2016. i oko 1,8 milijardi za 2017. godinu. Svih tih godina navodi se da je preostali iznos išao iz proračuna Republike Hrvatske, piše RTL.
Ostaje otvoreno sljedeće pitanje: Odakle će hrvatski poljoprivrednici dobivati razliku koju je Hrvatska plaćala ranije?
Loše vijesti: Hrvatskoj 2,5 milijardi kuna manje za poljoprivredne poticaje
