U opsežnom dokumentu naslovljenom Nacrt prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030. godine koje je Ministarstvo poljoprivrede uputilo u postupak elektronskog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, kriju se očekivane, ali ipak zabrinjavajuće brojke.
Hrvatski će poljoprivredni proizvođači u novom programskom razdoblju biti zakinuti za 50 milijuna eura godišnje ili 350 milijuna u programskom razdoblju.
Iako je smanjenje omotnice bilo najavljeno, prema projekcijama koje je predvidjelo Ministarstvo poljoprivrede kao predlagatelj, iz EU blagajne u sljedećem će sedmogodišnjem programskom razdoblju hrvatskim poljoprivrednicima stići ukupno čak 2,5 milijardi kuna manje.
U prošlom razdoblju je za izravne potpore bilo namijenjeno 382,6 milijuna eura, dok se za razdoblje od 2022. do 2027. planira 374 milijuna eura godišnje odnosno 8,6 milijuna eura godišnje manje, dok će u 2021. izravna plaćanja iznositi 344,3 milijuna. Iznos za ruralni razvoj u proteklom je razdoblju bio 333 milijuna eura godišnje, a sada se prema prijedlogu smanjio na 293 milijuna ili 40 milijuna eura godišnje. To je nešto manje od iznosa koji su se sukladno pravilima Zajedničke poljoprivredne politike prebacivale iz II stupa u I stup, odnosno iz Fonda ruralnog razvoja u Izravna plaćanja.
Na pitanje RTL-a iz ministarstva koje vodi Marija Vučković odgovaraju kako u razdoblju 2021.-2027. iz proračuna Europske unije Hrvatska može računati na oko pet milijardi eura, od čega će približno 2,6 milijardi eura biti za izravna plaćanja, a 2,14 milijardi za ruralni razvoj. “Osim toga, Hrvatskoj je odobreno dodatnih oko 200 milijuna eura za 2021. i 2022. za oporavak ruralnog prostora od posljedica COVID krize. U razdoblju 2021.-2027. također ćemo moći koristiti gotovo 73 milijuna eura za financiranje mjera u vinarskom sektoru te 13,4 milijuna eura za potporu u pčelarstvu”, navodi Ministarstvo poljoprivrede.
Tablica godišnjih alokacija koja je objavljena na 52. stranici Nacrta poljoprivredne strategije pokazuje pak da su iznosi za Vinsku omotnicu smanjeni s 10,8 milijuna na 10,4 milijuna godišnje, a potpore pčelarstvu s 2,25 milijuna na 1,9 milijuna eura godišnje.
O smanjenu EU omotnice za poljoprivredu govori se već nekoliko godina nakon Brexita. Domaći sektor poljoprivrede i prehrane upozoravao je da bi Hrvatska trebala izgraditi jaču pregovaračku platformu u kojoj će izravno sudjelovati domaći proizvođači i izboriti se za što bolju omotnicu za oba stupa ZPP-a.
Tada se govorilo o četiri posto manje novca za izravna plaćanja te 15 posto manje za ruralni razvoj. Prije tri godine poljoprivrednike je tako umirivao bivši ministar Tomislav Tolušić, a sada vinar i korisnik potpore kada je u jednom intervju izjavio kako, iako će se omotnica smanjiti, očekuje da će Hrvatska dobro proći te da se neće linearno rezati svim članicama.
U Nacrtu predlagatelj navodi da će u razdoblju od 10 godina obuhvaćenih strategijom osigurati sredstva od 7,5 millijardi eura za poljoprivredu i da je to dovoljno za ostvarenje ciljeva, piše RTL.
