Krpelji obično borave na toplom i vlažnom području, što znači da ih najviše ima u proljeće, početkom ljeta i u ranu jesen.
Riječ je o sitnim paučnjacima koji ne lete, ne skaču niti padaju s visina. Ove male naporne životinjice nemaju oči, ali imaju tzv. Hallerov organ kojim osjete toplinsko zračenje, promjenu koncentraciju CO2 u okolini i kretanje “žrtve” kroz obližnju vegetaciju pa ju slijede.
Od ugriza krpelja nisu pošteđeni ni ljudi ni životinje, a kada konačno nađe svoj plijen, sporo gmiže po koži tražeći mjesto gdje će ubosti. Ta njegova potraga može trajati satima, zato ponekad nismo ni svjesni da ga imamo na sebi.
Za mjesto uboda krpelj obično izabire tanke dijelove kože, gdje će lakše doći do krvi. Kad ubode, krpelj ispušta slinu koja djeluje kao anestetik. Zato je njegov ubod bezbolan i ne osjeti se. Ipak, krpelji ljudima mogu itekako zagorčati život jer prenose virus KME odnosno krpeljni meningoencefalitis koji se nalazi u njihovoj slini, a do zaraze dolazi vrlo rano od uboda.
Kako se vadi krpelj?
Krpelji parazitiraju na bilo kojem višem sisavcu – to mogu biti ljudi, psi, mačke pa i ptice, gmazovi i kopitari. Postoje razne teorije kako se pravilno vadi krpelj, no važno je napomenuti da ista metoda ne vrijedi i za ljude i za životinje.
Prije samog vađenja obavezno stavite rukavice kako biste spriječili daljnju zarazu.
Vađenje krpelja na ljudima
Nakon boravka u prirodi pregledajte cijelo tijelo jer je krpelja bolje ukloniti prije uboda, nego nakon. Ako ste ga primijetili, pincetom ga primite i uklonite s kože.
Ako vas je krpelj već ubo, postupak je sljedeći: čistom i dezinficiranom pincetom pritisnite dio kože tik do mjesta gdje ju je krpelj probio. Pincetu lagano, ali čvrsto zatvorite i bez trzaja ga izvadite. Pri vađenju pazite da ga ne zgnječite jer će ga onda biti teže izvaditi. Ako su u koži ostale nogice, dezinficirajte mjesto uboda alkoholom i nožice izvadite sterilnom iglom.
Vađenje krpelja na životinjama
Vađenje krpelja kod životinja, posebice pasa i mačaka, nešto je teže zbog guste dlake. U ovom slučaju krpelja treba ukloniti na nešto drukčiji način.
Iako i kod životinja možete koristiti pincetu, preporučljivije je koristiti prste jer ćete ga tako moći bolje primiti. Ne zaboravite rukavice!
Krpelj se na životinji uklanja okretanjem – prstima primite krpelj što bliže koži, okrenite ga u smjeru kazaljki na satu, pričekajte sekundu i povucite. Ako ste čuli pucketavi zvuk, krpelj ste uspješno uklonili cijelog. Ako niste, moguće je da su u koži vaše životinje ostale nožice krpelja. U tom slučaju, mjesto uboda premažite antiseptikom i pričekajte nekoliko dana – tijelo vašeg ljubimca bi samo trebalo odbaciti nožice.
Okretanje krpelja se vrši iz jednog vrlo jednostavnog razloga – tako mu prekinete dovod krvi i on automatski popušta ugriz pa ga je zato lakše izvaditi.
Krpelji su prenositelji opasnih bakterija i virusa
Kao što smo ranije naveli, krpelji prenose virus krpeljnog meningoencefalitisa koji izaziva i istoimenu bolesti. Ona se dijeli na dva tipa – srednjoeuropski tip blažeg karaktera (koji je karakterističan i za Hrvatsku) i azijski koji je nešto jači. Srednjoeuropski tip bolesti ima dvije faze: prva faza uključuje simptome slične gripi poput vrućice, glavobolje, slabosti u cijelom tijelu, povraćanje i traje oko tjedan dana.
Druga faza je puno opasnija jer dolazi do invazije središnjeg živčanog sustava; ponovno se javlja visoka temperatura, glavobolja, povraćanje, ali i poremećaj svijesti. Može se javiti i infekcija moždanih opni, mozga i leđne moždine, što rezultira meningitisom, encefalitisom ili mijelitisom. Smrtnost je u ovom slučaju od 1 do 5 posto.
Krpelji mogu prenijeti i uzročnike bolesti poput borelioze (lajmska bolest), hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom, tularemije, babezioze, erlihioze, rikecioze-pjegave groznice i Q-groznice.
Lajmska bolest
Lajmska bolest vrlo je rasprostranjena u Americi te može imati opasne posljedice. Prvi od simptoma ove bolesti je crvenilo na koži koje se širi i može biti veće od 5 centimetara. Obično se zadržava nekoliko tjedana, a nakon toga je popraćeno sljedećim simptomima:
vrtoglavica
umor
glavobolja
bolovi u mišićima, kostima i zglobovima
Ako nije liječenja, nakon nekoliko tjedana javljaju se neurološka oštećenja te oštećenja srca i zglobova. Može nastupiti i meningitis, paraliza mišića lica, vrata, slabost u mišićima i nemogućnost koordinacije pokreta. Lajmska bolest liječi se antibioticima, ali oni su najučinkovitiji u ranom stadiju, prenosi N1.
