Znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković Andreja Ambriović Ristov objašnjavala je u Newsroomu na N1 izglede da se Hrvatska bolje ili lošije pripremi na mutirane sojeve koronavirusa. Objasnila je i stanje s različitim cjepivima protiv covida-19.
“Popuštanje mjera može biti jako opasno. Ja sam dosta skeptična oko otvaranja škola, ali dobro, vidjet ćemo. Međutim, popuštanju mjera nažalost nema mjesta. Znamo što se događa oko nas i jako brzo se možemo naći u situaciji u kojoj smo bili krajem prošle godine”, kazala je.
Voditeljica je primijetila da se, unatoč zatvorenim ugostiteljskim objektima, građani i dalje nerijetko okupljaju vani, bez poštivanja razmaka ili bez maske.
“Nažalost, to je nešto što nije dozvoljeno”, kazala je Ambriović Ristov i istaknula da su epidemiološke mjere jasne:
“Napravljene su tako da spriječe da se ljudi okupljaju bez maski. Ako se budemo pridržavali mjera, vrlo brzo ćemo imati situaciju da ćemo, još uz pomoć ljepšeg vremena, doći do toga da ćemo moći popuštati mjere.”
“Sad imamo pojavu novih varijanti koje će sigurno doći u Hrvatsku. Upravo se organizira praćenje i testiranje novih varijanti da znamo kada dođu. Dok se to ne dogodi, sad imamo neki stabilan broj novih slučajeva. Međutim, ti brojevi su prilično upitni. Ne možemo detektirati sve slučajeve zbog toga što se ne testiraju svi, ljudi se više i ne javljaju svojim liječnicima opće prakse, tako da to što se testira, samo je dio onoga za što se zna. Ono što trebamo pratiti je broj preminulih u bolnicama, koji je zadnjih dva dana uistinu pao”, komentirala je.
Voditeljica je navela jedan od novijih argumenata različitih skupina u društvu da zemlje diljem Europe provode mjere, a epidemija im svejedno nije nestala.
“Teško je uspoređivati i procjenjivati rezultate u različitim državama zato što se ljudi različito ponašaju, različito ih doživljavaju, različito ih slušaju”, odgovorila je znanstvenica s “Ruđera” i ustvrdila da je Nacionalni stožer civilne zaštite mjere u Hrvatskoj “prilagođavao ovdašnjem mentalitetu”.
“Mjere koje su se određivale mislim da djeluju”, konstatirala je.
Voditeljicu je zanimalo što misli o poštivanju epidemioloških mjera na današnjem skupu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, jesu li se maske nosile kako je propisano, je li se držao razmak.
“Vidjela sam dvije tri slike, vidjela sam da ljudi ne nose maske. Mjere na stranicmaa NZJZ-a jasno kažu da maske moraju nositi kad god se ne može držati razmak”, kazala je.
Primijetila je ipak da današnji skup, kako je rekla, nije bio protiv mjera kao takvih:
“To mislim da je dobro.”
Dalje je Ambriović Ristov objasnila može li biti problem pomicanje docjepljivanja drugom dozom cjepiva protiv covida-19, što prijeti zbog zastoja u dopremi cjepiva, kod onih koji su već primili drugu dozu. Rekla je da su u Hrvatskoj na raspolaganju cjepiva Pfizer/BioNTech i Moderna, kod kojih je propisan razmak od tri odnosno četiri tjedna između prve i druge doze.
“Iskustva drugih zemalja pokazuju, a to su i govorili su sami proizvođači pokazuju da rastezanje drugog cjepiva može biti dva, najviše tri mjeseca”, zapravo je potvrdila da problema ne bi trebalo biti.
“Oni koji su preboljeli covid, mogu pričekati i biti zadnji na redu cijepljenja, ali bi zasigurno i oni trebali cijepiti se. Zaštićeni bi trebali biti šest do osam mjeseci”, dodala je.
Na kraju je komentirala zastoj u proizvodnji cjepiva AstraZenece u Belgiji. Rekla je da ta proizvodnja nije nimalo jednostavna, te da su veći broj cjepiva iz te kompanije najavili najvjerojatnije poučeni iskustvima proizvodnje tijekom godina. Sada je došlo do problema.
“Radi se o tome da se adenovirus mora umnožiti na nekim stanicama u kulturi. U slučaju da vam stanice nisu u dobrom stanju, a nekada to stvarno ne možete procijeniti unaprijed, imate zastoj u proizvodnji, morate razviti nove stanice, morate pričekati da narastu, moraju potom biti inficirane virusom…”, kazala je.
Za sporenja oko toga mogu li, trebaju li i stariji od 65 godina moći primiti cjepiva AstraZenece, kazala je da je EMA, agencija na razini EU-a, to cjepivo odobrila za sve starije od 18 godina. Objasnila je da je problem nastao u tome što se prije nekoliko dana njemačkim medijima proširila informacija da je to cjepivo za starije od 65 uspješno samo osam posto. Riječ je bila o nesporazumu, kazala je, o tome da je izvjesni novinar, iščitavajući dokumentaciju AstraZenece, pogrešno protumačio tu jednu brojku.
“Zapravo je postotak volontera u dobi između 56 i 69 godina bio osam posto od ukupnog broja volontera”, kazala je.
To pogrešno tumačenje mediji su brzo korigirali, ali se tu otvorila druga tema, a to je da je osam posto bio premalen udio u dobnoj raspodjeli volontera za tu skupinu, pa su u Njemačkoj naprosto iz predostrožnosti uveli da tim cjepivom ne cijepe starije od 65, premda je savršeno logično da je to cjepivo iste ili barem skoro iste učinkovitosti i kod onih koji su stariji od 65.
Pao dogovor epidemiologa i ministra Fuchsa: Evo tko će odlučivati o povratku učenika u učionice
Ministar Fuchs o tome kada bi se svi učenici mogli vratiti u klupe: Idemo s opreznim pristupom
Fuchs: Što god tko mislio, nema alternative podučavanju licem u lice
