Mnogi su se zapitali što je uopće normalna, a što povišena tjelesna temperatura.
– Općenito, normalna je temperatura do 37 stupnjeva, ona iznad toga je blago povišena, od 38 na više je povišena, a iznad toga je vrlo visoka – pojašnjava specijalist obiteljske medicine i predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih liječnika dr. Dragan Soldo.
Ističe kako temperatura do 38 stupnjeva ne zahtijeva posebne mjere snižavanja, no ukoliko se čovjek osjeća loše i trpi bolove, može posegnuti za paracetamolom.
– To je nesteroidni protuupalni lijek koji ima najmanje nuspojava. Odrasli mogu uzeti od 500 do 1000 mg paracetamola i on će temperaturu držati pod kontrolom nekoliko sati – nastavlja dr. Soldo savjetujući da, ukoliko lijek nije djelovao, ljudi posegnu za ibuprofenom ili drugim protuupalnim lijekovima.
– Kod male djece prije uzimanja bilo kakvog lijeka važno je mališana razodjenuti ako ima previše odjeće, povećati unos vode i rashladiti dijete, pa tek onda posegnuti za lijekom, savjetuje pedijatar dr. Milivoj Jovančević.
– Povišena tjelesna temperatura javlja se jer naš imunološki sustav bolje djeluje na višim temperaturama, pa je to mehanizam obrane od infekcije. Kad temperatura poraste iznad 38 stupnjeva, pojavljuju se slabost i malaksalost jer temperatura snižava tlak i ubrzava rad srca te se pojačano znojimo – nastavlja dr. Soldo ističući kako u tom slučaju vrijedi primijeniti liječenje hladnim oblozima ili kupkama. Ukoliko se temperatura popela do 40 stupnjeva, riječ je o hitnom stanju.
Dr. Jovančević kaže kako se kod jako male djece temperatura može mjeriti rektalno, dok je kod starijih najbolje izmjeriti pod pazuhom. Ističe da mjerenje u uhu nije pouzdano te valja izbjegavati takve toplomjere. Posebno valja obratiti pažnju i na druge simptome, poput osipa, povraćanja ili drhtavice.
35 – 37 °c, normalne vrijednosti
Temperatura do 37 stupnjeva smatra se normalnom. Ako je viša od tih vrijednosti, valja obratiti pažnju na simptome poput glavobolje, umora, suhog kašlja, gubitka osjeta mirisa ili okusa te proljeva koje se, među ostalim, pripisuje COVID-19.
38 – 39 °c, imunitet se bori
Kod povišene temperature aktivira se imunološki sustav. Ubrzava se rad srca, snižava se tlak i pojačano se znojimo jer se tijelo bori protiv uzročnika bolesti. Kod viroza takva temperatura može potrajati i do tjedan dana te se smatra normalnim tijekom bolesti.
39 – 40°c, ozbiljno stanje
Temperature koje su više od 39,5 stupnjeva smatraju se vrlo visokim temperaturama i pritom uz lijekove za snižavanje temperature valja primijeniti hladne obloge i kupke. Liječnici potom ističu kako nipošto nije riječ o kupanju u hladnoj vodi koja u takvom stanju može dovesti do napadaja sličnih epi napadima, nego o mlakoj vodi. Kod male djece temperatura vode trebala bi biti jednaka njihovoj tjelesnoj temperaturi.
40°c na više, Hitna pomoć
Riječ je o hitnom medicinskom stanju. Ukoliko izmjerite tako visoku temperaturu odmah se javite liječniku. Te vrijednosti mogu uzrokovati konvulzije, halucinacije, ili razdražljivost, krvarenje u mozgu te znatna oštećenja različitih organa i sustava. Na 42,5 stupnjeva javlja se poremećaj metabolizma u tkivu mozga, najčešće sa smrtnim ishodom.
COVID je promijenio odnos prema temperaturi
– U eri prije COVID-a mi liječnici se nismo zabrinjavali zbog sufebrilnih stanja koja traju dva do tri dana, no stanje se sad promijenilo jer ne možemo procijeniti je li riječ o koroni ili drugoj bolesti. Započela je sezona respiratornih infekata gornjih dišnih puteva, a krajem prosinca očekujemo i gripu. Zato je važno mjeriti temperaturu i pripaziti na prateće simptome. Ako je temperatura iznad 37 stupnjeva, ostanite doma. Ne idite u školu ni na posao. Promatrajte nekoliko dana u kojem smjeru se bolest razvija. Svakako, ako je riječ o vrlo visokoj vrućici kod odraslih, a pogotovo kod djece, potražite pomoć liječnika bez odgađanja – savjetuju dr. Soldo i dr. Jovančević, pišu 24sata.
