“Ove maske koje nas okružuju. Ljudi koji su potpuno prestravljeni, izgubljeni. Ne mogu se jednostavno pomiriti da je to normalno i da će to jedno razdoblje biti normalno”, poručuje Branka iz Zagreba.
Istraživanje psihologa s Filozofskog fakulteta na 3570 ispitanika pokazalo je da je nakon karantene svaki peti ispitanik pokazao ozbiljne simptome narušenog psihičkog zdravlja, odnosno depresije, anksioznosti i stresa.
“Bojim se ako ovako nastavimo da ćemo imati pandemiju depresije i anksioznosti, da ćemo imati moguće i više suicida i neželjenih stvari, posttraumatskih psihičkih poremećaja”, upozorava Željka Kamenov s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
“Mi očekujemo jedan porast problema anksiozno – depresivne simptomatologije od nekih 15 pa sve do 25 čak i 30 %”, poručuje Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Udruge koje pružaju pomoć, predale su peticiju Saboru i Vladi. Traže hitno pronalaženje načina za kontinuirano financiranje programa i projekata udruga koje se bave pružanjem psihosocijalnih usluga, traže da se mobilni timovi uvrste u usluge koje financira HZZO, ali i hitnu implementaciju nacionalne strategije. Kažu, pritisak na udruge je – golem.
“Ono što se događa je to da su udruge, pružatelji psiho-socijalnih podrški u zajednici pred pucanjem, da su pred burnotuom članovi tih udruga koji pružaju tu podršku”, napominje Ksenija Kapelj, dopredsjednica Hrvatskog saveza Udruga za mentalno zdravlje.
Situacija zabrinjava struku. Stožeru poručuju.
“Trebamo razmišljati o tome kako sačuvati kompletno zdravlje ljudi. Prema tome, uključiti psihologe u donošenje mjera”, napominje Kamenov.
Mladi nisu imuni. Stela kaže da se osjeća kao da joj je dio toga oduzet.
“Nisam mogla razgovarati s prijateljima kad sam ja to htjela, u tom dijelu da nisam mogla zagrliti najbolju frendicu kada sam se osjećala loše. Taj dio da su meni oduzeli dio odluka šta ću ja raditi zbog toga što ne mogu izlaziti van”, rekla je učenica Stela Tonner.
Struka posebno skreće pozornost na djecu.
Psihologinja Gordana Buljan Flander primijetila je da je porastao broj problema kod djece. “Istraživanja su pokazala da poslije nekog stresa, ovakvih kriza iz prošlosti, 30 posto djece razvije PTSP i mi primjećujemo u našoj ambulanti da je sve veći broj djece koji imaju neke elemente PTSP-a ili imaju PTSP”, kazala je.
Otkrila je na koji način kod manje djece roditelj može prepoznati problem.
“Ako se dijete vratilo nekim svojim starim navikama, duda palac, mokri u krevet, ima nagle promjene rapoloženja ili ima neke burne reakcije ili reakcije povlačenja ili se ne veseli nekim stvarima kojima se ranije veselilo, dobro je da roditelj potraži pomoć”, istaknula je.
Ljudi često ističu kako ova psihoza podsjeća na ratno vrijeme.
Psihologinja otkriva kako sačuvati zdravu glavu. “Smijemo se usmjeriti na pozitivne stvari. Posvetimo se onome što volimo. Nemojmo brinuti samo o djeci, ne brinući o sebi”, upozorila je, piše Dnevnik.hr
