Česi i Slovaci u Hrvatskoj (3): Kulturom i manjinskim organiziranjem za očuvanje jezika i tradicije

Dožinky, žetvene svečanosti češke manjine, u Velikim Zdencima 2006., početak povorke s hrvatskom i češkom zastavom

Piše: Neven Pavelić

Česi i Slovaci se kao manjine navode i u hrvatskom Ustavu, imaju svoja manjinska vijeća i predstavnike, te zajedničkog saborskog zastupnika Vladimira Bileka, kojeg biraju s manjinske liste.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 9641 stanovnik češke nacionalnosti. Savez Čeha će iduće godine slaviti svoju 100. godišnjicu.

Savez Čeha u RH

„Savez Čeha u Republici Hrvatskoj je nepolitička organizacija dobrovoljno udruženih manjinskih udruga – čeških beseda, škola, klubova i institucija – pripadnika češke manjine, a njihova je aktivnost usmjerena na kulturu, školstvo, umjetnost, znanost i sport. U usporedbi s češkom manjinom u drugim zemljama, Česi u Hrvatskoj su veoma dobro organizirani“, kaže Ana-Maria Štruml-Tuček, predsjednica Saveza.

Ističe da su to su mnogo puta konstatirali članovi delegacija iz Češke Republike, koji su posljednjih godina posjećivali područja u kojima žive Česi.

Djelatnost češke manjine u Hrvatskoj financijski pomaže hrvatski državni proračun, te lokalna i regionalna samouprava. Na razini općinske, gradske i županijske samouprave pripadnici manjine biraju vijeća ili predstavnike češke nacionalne manjine. Od godine 2006. postoji i Koordinacija čeških manjinskih vijeća i predstavnika. Neki gradovi imaju zamjenike gradonačelnika, a županije dožupana iz redova češke manjine.

„Češke besede su udruge građana u kojima Česi na području Hrvatske čuvaju svoj jezik i kulturu. Prve su češke besede osnivane u velikim gradovima – u Zagrebu (1874.), u Dubrovniku (1899.), najviše udruga djeluje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a one su većinom osnovane početkom 20. stoljeća.

Prema broju članova, njihovu interesu i tradiciji, kulturna je aktivnost društava vrlo raznolika. Najomiljenije su plesne skupine koje izvode koreografski obrađen folklor. Najbrojnije su pjevačke skupine. U zadnje vrijeme se pripadnice češke manjine rado sastaju u kreativnim sekcijama i izrađuju rukotvorine. Brojni su i puhački orkestri i kazališne družine. Češko amatersko kazalište igra se u Hrvatskoj već preko 120 godina. Neke besede i škole imaju i lutkarska kazališta. Svoje specijalizirane, stručne interese razvijaju pripadnici manjine i u klubovima: likovni umjetnici imaju klub KV, a pisci Klub pisaca. Radio klub Jan Hus spada među najtrofejnije udruge tehničke kulture u daruvarskom kraju“, objašnjava Štruml-Tuček.

Dožínke su najveća folklorna smotra Čeha u Hrvatskoj. Održavaju se svake druge godine na drugom mjestu a u njima sudjeluju sve češke besede u Hrvatskoj.

„To je proslava završetka žetve i izraz radosti seljaka, koji je spremio svoju ljetinu. Prvi put Dožínke su održane 1925. godine u Daruvaru, gdje su domoljubno orijentirani pripadnici manjine nastojali među svojim zemljacima propagirati češke narodne nošnje, plesove, običaje. U početku su ovdašnje Dožínke imale i sokolske elemente, a danas je to prekrasna dvodnevna manifestacija s čitavom lepezom događaja, s izložbama, prezentacijama i bogatim folklornim programom. Najdojmljivija je žetvena povorka svih Čeških beseda u nošnjama, koji počinje alegorijskim kolima, bogato ukrašenima žitom, s prikazima čitavog postupka nastajanja kruha. Posjet Dožínkama je jedinstvena prilika za upoznavanje s ljepotom i bogatstvom čeških narodnih nošnji. Osim originalnih kyjovskih nošnji u kakvima nastupaju članovi besede Međurić i Zagrepčani, valaškim nošnjama češke besede Kaptol, dežanovačkih chodskih nošnji i južno-čeških nošnji daruvarske Holubičke, većina ostalih manjinskih skupina pleše u stiliziranim češkim narodnim nošnjama“, objašnjava Štruml-Tuček.

Smotre saveza Čeha

Kazališna smotra – dvodnevna smotra manjinskih kazališnih družina održava se u Ljudevit Selu, gdje je 1890. godine odigrana prva predstava na češkom jeziku.

Smotra češke dječje pjesme – održava se svake druge godine u Končanici.

Naše jaro (Naše proljeće) – smotra učenika čeških škola, učenika izborne nastave češkog jezika i udruga iz cijele Hrvatske sastoji se od smotre folklora, smotre kazališnih igrokaza, lutkarskog kazališta, recitacija, likovnog i literarnog natjecanja te dodjele priznanja najuspješnijim učenicima.

Smotra puhačkih orkestara – manifestacija pod vedrim nebom sa zajedničkim koncertom svih manjinskih puhačkih orkestara.

Etno dan

Dožínky – najznačajnija folklorna manifestacija Čeha u Hrvatskoj

Dani češke kulture – prezentacija češke kulture, literature, običaja i gastronomije u sjedištu čeških beseda.

Krajanské zpěvánky – smotra pjevačkih skupina u nekoliko manjinskih udruga.

Smotra malih glazbenih sastava

Simpozij o češkom jeziku – organizira se od 2012. godine.

Vonička – folklorna smotra u Daruvaru, koja se održava u godinama u kojima se ne održavaju žetvene svečanosti.

Novinsko izdavačka ustanova Jednota, koju je osnovao Savez Čeha, usmjerena je na promicanje češke pisane riječi u Hrvatskoj.
Osim istoimenog tjednika – zrcala svih manjinskih događaja – koji izlazi od 1946. godine i nastavlja tradiciju novina Jugoslávští Čechoslováci koje su u Daruvaru izlazile od 1922. godine, NIU Jednota izdaje mjesečnik Dětský koutek (Dječji kutak), godišnjak Český lidový kalendář (Češki pučki kalendar) i publicistički časopis Přehled (Pregled).

Jednota sustavno skrbi o prezentaciji manjinske literature i istraživačkog rada – svake godine objavljuje jedan do dva naslova. Poseban, zahtjevan, program posvećen je radu na originalnim udžbenicima za nastavu češkog jezika u češkim školama u Hrvatskoj i njihovo objavljivanje, kao i prijevode hrvatskih udžbenika za ostale školske predmete.

„Radio Daruvar od 1968. godine svakodnevno emitira program na češkom jeziku. Hrvatska televizija objavljuje priloge o češkoj manjini u magazinu Prizma i u dokumentarnom programu Manjinski mozaik. I mnogi drugi elektronički mediji u Hrvatskoj emitiraju programe o češkoj nacionalnoj manjini“, navodi Štruml-Tuček.

U mreži osnovnih škola RH su i dvije matične češke osnovne škole: ČOŠ Jana Amosa Komenskoga u Daruvaru (s područnim školama u Doljanima, Donjim Sređanima, Gornjem Daruvaru i Ljudevit Selu) i ČOŠ Josipa Ružičke u Končanici (s područnom školom u Daruvarskom Brestovcu). Češka područna škola hrvatske osnovne škole je i u Ivanovu Selu na grubišnopoljskom području. Nastava se odvija prema posebnim nastavnim osnovama na češkom jeziku i u okviru važećeg hrvatskog kurikuluma proširenog izučavanjem čeških povijesnih, društvenih i kulturnih realija i četiri sata predmeta češki jezik.

„U navedenim školama sa zavidnim rezultatima djeluje niz sekcija slobodnih aktivnosti i razvija se bogata izvannastavna i izvanškolska djelatnost. Svi učenici sedmih razreda već preko pedeset godina tijekom ljetnih praznika idu na tjedno putovanje u Češku republiku“, kaže Štruml-Tuček.

U Daruvaru djeluje Češki dječji vrtić Ferda Mravenec, a još jedan češki vrtić radi u Končanici.

U daruvarskoj Gimnaziji zainteresirani učenici mogu nastaviti učiti češki jezik dvojezično prema modelu B. Iz predmeta češki jezik mogu i maturirati. Od 1922. godine djeluje Češka dopunska škola Češke besede Zagreb.

Na dvadesetak mjesta u hrvatskim školama organizirana je nastava češkog jezika i kulture prema modelu C.
Pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja djeluje savjetnica za češke škole i nastavu češkog jezika. Tečajeve češkog jezika organiziraju i neke češke besede.

„Od izvornih običaja, koje su hrvatski Česi u Slavoniju donijeli iz svoje stare domovine najatraktivnije su maškare, odnosno mesopusni običaji s brižljivo pripremljenim maskama i koreografijom, koje su sačuvane u Končanici. Pokladne povorke i zabave u modernijem obliku priređuju gotovo sve manjinske udruge. Jedinstven uskrsni običaj zvan „škrebetanje“ (čegrtanje) održavaju djeca u Međuriću – obilaze selo sa svojim „instrumentima“ – čegrtaljkama, škrebetaljkama, klepetaljkama.

Svibanjski običaji, među koje spada postavljanje „majki“ (svibanjskih stabalaca) slobodnim djevojkama i povorka selom s večernjom svirkom, održavaju se u Hercegovcu. Visoka majska stabla u središtu sela svečano se podižu i sijeku i u drugim mjestima u kojima žive Česi (Gornji Daruvar, Međurić, Ljudevit Selo, Treglava, Rijeka…)“, ističe štruml-Tuček.

Djelovanje Slovaka

Prema posljednjem popisu stanovništva, Slovaka ima samo 4712, a sto godina ranije bilo ih je 17.342. Uz sličnost slovačkog i hrvatskog jezika, asimilaciji pridonosi i to što slovačka manjina ne živi na jednom jedinstvenom području kao što je to slučaj s češkom manjinom, nego po cijeloj Hrvatskoj.

Kako bi se spriječila daljnja asimilacija, u posljednjih desetak godina osnovano je 15 ogranaka Matice slovačke, više kulturnih i umjetničkih društava te Savez Slovaka kao krovna organizacija sa sjedištem u Našicama. Savez izdaje mjesečnik Pramen (Izvor), a očuvanju manjinske kulture pridonose i radijske emisije u Našicama, Osijeku i Iloku, slovačke knjižnice kao i studiji slovakistike u Zagrebu i Osijeku.

Nastankom Republike Hrvatske, predstavnici slovačkih društava donijeli su odluku o izlasku iz Saveza Čeha i Slovaka i 14. lipnja 1992. osnovali vlastitu društvenu organizaciju pod nazivom Matica slovačka u Republici Hrvatskoj – danas Savez Slovaka.

Matica je sebi zadala ulogu očuvati slovačku obitelj, njezinu samosvijest i identitet, uključivati pripadnike slovačke nacionalne manjine u rad svojih odbora, otvoriti odgojno-obrazovni centar, njegovati materinji jezik i slovačku beletristiku u školama, razvijati izdavačku djelatnost, radio, folklorne festivale, skrbiti se za političku zastupljenost predstavnika slovačke nacionalne manjine na lokalnoj i državnoj razini, stoji na njihovoj službenoj stranici.

Foto: Matica slovačka Lipovljani, etno kuća


Matica slovačka u Hrvatskoj 1998. godine mijenja naziv u Savez Slovaka. Savez je „krovna udruga“ petnaest Matica slovačkih: MS Rijeka, MS Zagreb, MS Lipovljani, MS Međurić, MS Miljevci, MS Jakšić, MS Zokov Gaj, MS Markovac, MS Jelisavac, MS Josipovac, MS Jurjevac, MS Osijek, MS Soljani, MS Ilok i MS Radoš.

Savez koordinira i brine o: kulturnom amaterizmu, kulturnim manifestacijama (u vlastitoj organizaciji: Dječja smotra slovačkog folklora u RH, Odrasla smotra slovačkog folklora u RH, Festival slovačke pjesme i glazbe u RH „Keď sa ruža rozvijala“), izdavaštvu, informiranju (mjesečnik Prameň), školstvu i mnogim drugim aktivnostima.

Radio Našice, Osijek, Ilok, Slatina i Đakovo informiraju jednom tjedno u emisijama na slovačkom jeziku o saveznim aktivnostima, a tu su i tjedne emisije na HRT. Sjedište Saveza je u Našicama, u kojem djeluje Središnja knjižnica Slovaka u RH pri Hrvatskoj narodnoj knjižnici i čitaonici Našice i Slovački centar za kulturu Našice, kojeg je Savez osnovao 2010. godine.

Aktivnošću svojih udruga, iako malobrojni, Slovaci pokazuju velik interes za očuvanje identiteta i manjinske kulture. Danas je najviše Slovaka u selima oko Našica – Jelisavcu, Markovcu, Zokovu Gaju i Miljevcima, dok se u okolici Đakova ističu Josipovac i Jurjevac.

„U tim selima održavaju se folklorne svečanosti, a slovački jezik čuva se i u školama. Prva zbirka dječjih pjesama i proze »Kvapky« (Kapljice) objavljena je 2003., a godinu kasnije i »Túžby« (Čežnje), prva zbirka pjesama slovačkih autora u Hrvatskoj“, kaže Marijan Lipovac iz Hrvatsko-češkog društva.

Česi i Slovaci u Hrvatskoj (1): Zajednička povijest i život u istoj državi, te mnoge kulturne i političke veze

Česi i Slovaci u Hrvatskoj (2): Sudbina u Domovinskom ratu i život u mladoj hrvatskoj državi

Facebook Komentari