Narodna Republika Kina sagradila je više od 380 internacijskih kampova, točnije, konc-logora, pritvornih centara i zatvora u zapadnoj regiji Xinjiang od 2017. godine do danas, navodi se u australskom istraživanju, čiji su rezultati objavljeni danas.
Istraživanje koje je proveo Australski institut za stratešku politiku, think tank iz Canberre, u proturječju je s kineskim tvrdnjama da više ne provodi masovne internacije u toj regiji.
Pomoću satelitskih snimki, istraživači su izradili kartu velike mreže novih internacijskih kampova tj. koncentracijskih logora od 2017. godine u Xinjiangu, uključujući najmanje 14 konc-logora u izgradnji, prenosi njemačka novinska agencija DPA.
NR Kina je u zadnje četiri godine smjestila u konc-logore gotovo milijun Ujgura, Kazahstanaca i drugih pripadnika pretežito muslimanskih manjina, procjenjuju skupine za zaštitu ljudskih prava, istražitelji i preživjeli.
Službeni Peking tvrdi da su ti konc-logori ustvari centri za strukovno osposobljavanje s ciljem sprječavanja terorizma i separatizma.
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Narodne Republike Kine odbacio je australsko istraživanje i ocijenio da je australski institut „predvodnik protukineskih snaga”.
Guverner Xinjianga Shohrat Zakir u prosincu prošle godine je rekao da su svi ljudi iz tih kampova „diplomirali” i pronašli poslove.
Međutim, aktivisti za ljudska prava tvrde da kineske komunističke vlasti prisiljavaju te ljude na prisilni rad u tvornicama. NR Kina odbacuje te optužbe.
UN je već više puta pozvao da se provede istraga o tim optužbama. Nadalje, britanska novinska agencija REUTERS izvještava kako su nika muslimanske manjine koja živi u sjeverozapadnoj pokrajini NR Kine, Xinjiang.
Agencija REUTERS navodi kako su Ujedinjeni narodi priopćili da Narodna Republika Kina u masovnom pritvoru, u takozvanim “tajnim logorima za internaciju”, drži čak milijun Ujgura, stoji u izvješću Povjerenstva za ljudska prava Ujedinjenih naroda. U NR Kini se pripadnike zajednice Ujgura i druge muslimane tretira kao “neprijatelje države” isključivo na temelju njihovog etnoreligijskog identiteta.
SPREMNOST UJGURA NA OTPOR KINESKIM KOMUNISTIČKIM VLASTIMA
Prema informacijama kojima britanska novinska agencija REUTERS raspolaže, više od 100 studenata Ujgura, koji su se vratili u NR Kinu iz zemalja poput Arapske Republike Egipta i Republike Turske, bilo zatočeno, a neki su čak i umrli u pritvoru.
Dio Ujgura se u zapadnoj kineskoj pokrajini Xinjiang politiku NR Kine vidi kao napad na njihov kolektivni sunitski identitet i za obranu istoga je krenuo putem sukoba u odnosima s komunističkim vlastima.
Najveća organizacija koja djeluje u tom smislu je Islamski pokret Istočnog Turkestana, muslimanska separatistička skupina sa sjedištem u Xinjiangu i “političkim ograncima” u Republici Turskoj i drugim zemljama, provela je na desetke napada u kineskim gradovima poput Shanghaija i Yunnana.
Povijesno gledano, strogo vehabijsko tumačenje islama je snažno utjecalo na Ujgure tek posljednjih nekoliko desetljeća XX stoljeća. Niz povijesnih i obavještajnih radova dokumentira povećanje dotoka saudijskog novca i utjecaja Kraljevine Saudijske Arabije u pokrajini Xinjiang devedesetih godina prošlog stoljeća, a što je dovelo do radikalizacije lokalnog stanovništva, kao na primjer u Republici Indoneziji i Maleziji, gdje su vehabijski i selafijski propovjednici prethodno otvorena muslimanska društva pretvorili u zatvorene konzervativne zajednice i to u samo nekoliko desetljeća, te i dalje materijalno i na druge načine pomažu otpor Ujgura protiv krajnje represivnih i ugnjetavački nastrojenih kineskih komunističkih vlasti. (Theo Ljubić, DPA, REUTERS, Guardian News)
