Igor Rudan, proslavljeni i nagrađivani hrvatski znanstvenik, gostovao je na konferenciji TouchPoint te je pred prepunom dvoranom govorio o važnosti informacija u 21. stoljeću.
Na jučerašnjoj velikoj konferenciji TouchPoint o IoT-u jedno od najzanimljivijih predavanja održao je Igor Rudan, globalno poznati i nagrađivani hrvatski znanstvenik koji je govorio o vrijednosti informacija u 21. stoljeću nabrojivši neke zanimljive primjere iz biologije, medicine, politike i masovnih medija. Duhovit, zabavan, ali prije svega poučan, Rudan je na vlastitom primjeru objasnio način na koji radi ljudski mozak i način na koji percipira informacije i mijenja tu percepciju na temelju novih podataka koje konstantno dobiva.
Govoreći o uspjehu projekta 10.001 Dalmatinac tijekom kojeg je na hrvatskim otocima provedeno genetsko istraživanje, rekao je da su rezultati koje su postigli bili bolji nego rezultati ranije provedenih istraživanja u New Yorku. Razlog za uspjeh leži upravo u tome što su dobro razmislili kako dobiti kvalitetnu informaciju i tek onda krenuli u istraživanje.
Naime, na hrvatskim otocima ljudi jedu većinom sličnu hranu, genetika i način života su slični pa se može lakše saznati povezanost gena s bolestima, dok je u New Yorku raznoliko stanovništvo, različitih rasa, načina života i prehrane, pa njihove informacije nisu bile toliko precizne.
Smanjena smrtnost djece
Kolika je moć prave informacije s kojom se zaista može promijeniti svijet i smanjiti smrtnost djece, pokazao je na primjeru projekta Ujedinjenih naroda, čiji je cilj, među inim, bio i smanjenje smrtnosti djece. Postojala je politička volja, imali su novca, no nisu imali prave informacije o bolestima od kojih djeca umiru. Bilo je teško pronaći zabilješke liječnika iz nekih najugroženijih afričkih zemalja, no uz puno truda Rudan i znanstvenici uspjeli su se dokopati brojnih podataka i na temelju tih informacija napokon su imali konkretniju sliku o problemu i razlozima smrtnosti, tj. bolestima protiv kojih se moraju boriti.
Te su informacije pokazale kojim smjerom treba ići te da je najveća smrtnost djece od upale pluća, proljeva i drugih bolesti na koje prije nije bio stavljen naglasak pri prevenciji. Rezultati koji su postignuti nakon tog istraživanja zaista su fantastični te je smrtnost djece u svijetu smanjena s 11 na oko 6 milijuna.
U politici je važna informacija o metodama određivanja prioriteta koju je Rudan nazvao crowdsourcingom mišljenja. Naime, prilikom odluke o investiranju potrebno je odrediti prioritete u kakve bi se projekte trebao uložiti novac, a jedna je od metoda tzv. “CHNRI” metoda – na temelju kriterija investitora, o idejama raspravljaju stručnjaci te se skuplja “kolektivno mišljene vodećih umova svijeta”. S takvim raspravama na kraju se dobivaju informacije i rangiraju ideje do kojih investitori sami nikada ne bi mogli doći.
O utjecaju informacija na masovne medije dotaknuo se jednog starijeg, ali jako dobro poznatog slučaja, tzv. skandala Wakefield. Riječ je o doktoru Andrewu Wakefieldu, koji je tvrdio i pokušao dokazati povezanost cijepljenja djece s pojavom autizma, pri čemu je imao patent na alternativnu prevenciju i računao je na višemilijunsku dobit od toga. Iako su veća i bolja istraživanja opovrgnula njegov rad, mediji su cijelo vrijeme taj slučaj nekritično pratili i plasirali informaciju koja se ljudima činila vrijedna i disruptivna, zbog čega i danas znanstvenici imaju velikih problema objasniti ljudima da je riječ o lažnom istraživanju.
Igor Rudan na kraju je spomenuo i istraživanje koje je povezano s temom konferencije (internet stvari) čiji bi rezultati, odnosno informacije koje se dobiju u budućnosti također mogli spašavati živote. Naime, u Škotskoj traže dobrovoljce koji će nositi narukvice za praćenje aktivnosti i zdravlja i čije će informacije slati u bazu podataka koje će analizirati računala i, na temelju analize brojnih podataka, moći predvidjeti npr. srčani ili moždani udar te će osobe s takvim potencijalnim problemima dobiti poruke u kojima ih se upozorava na situaciju i savjetuje hitan posjet liječniku.
Za svoje zanimljivo i poučno izlaganje ovaj proslavljeni hrvatski znanstvenik dobio je dugotrajan pljesak prepune dvorane, a ako u budućnosti imate priliku posjetiti neku konferenciju ili predavanje na kojem će gostovati i Igor Rudan, svakako preporučujemo da to učinite, piše Zimo.
