Konferencija WinDays 19 okupila je 2000 sudionika, koji su tijekom četiri dana trajanja konferencije poslušali više od 140 predavanja, prezentacija, okruglih stolova, radionica i studija slučaja u čak devet programskih smjerova – pet u poslovnom i četiri u tehnološkom dijelu konferencije. Na novoj lokaciji, u Šibeniku, konferencija WinDays19 prenijela je poruke o najnovijim tehnološkim trendovima, novim iskustvima i stvaranju nove budućnosti. Zadnjeg dana konferencije WinDays19, održano je posljednjih 36 predavanja.
Uz digitalnu transformaciju, tema umjetne inteligencije ove je godine najdominantnija i prožela se kroz cijelu konferenciju. Umjetna inteligencija ima izniman potencijal na transformaciju poslovanja organizacija, ali, uz poslovne benefite, ogromna je vrijednost primjene umjetne inteligencije i na stvaranje društvenog dobra.
U Business dijelu konferencije, kroz 5 različitih smjerova obuhvaćeno je 6 različitih industrija – financijske insitucije, proizvodnja, maloprodaja, javni sektor i obrazovanje, te zdravstvo kroz konferenciju Hospital Days, koja je organizirana u suradnji s tvrtkom IN2. Unutar svake industrije konferencija je obrađivala poslovne izazove unutar pojedine industrije te načine kako odgovoriti na te izazove primjenom inovativnih tehnologija.
Digitalna transformacija obuhvaća svaku organizaciju, bez obzira na industriju u kojoj se nalazi, te pokriva 4 važna segmenta: zaposlenike (kulturu), korisnike, operacije i poslovne modele.
Digitalna transformacija prilika je za rast
U drugom danu, po prvi put Business i Technology konferencije spojeni su u zajednički smjer Digital for innovation – jer tehnološki trendovi mijenjaju poslovanje i poslovne modele, a tehnologija ulazi u sve pore poslovanja i postaje jedan od glavnih pokretača konkurentnosti poslovanja. Treći i četvrti dan je u sklopu konferencije WinDays19 Tehnology održano ukupno 88 predavanja.
Philippe Rogge, predsjednik Microsofta za regiju Središnje i Istočne Europe, na otvaranju Središnje svečanosti rekao je kako 83% poslovnih lidera u regiji Središnje i Istočne Europe vidi digitalnu transformaciju kao priliku za rast. Prema istraživanju analitičke kuće McKinsey, digitalna ekonomija do 2025. godine hrvatskom BDP-u može doprinijeti 8,3 milijarde eura, što najbolje pokazuje potencijal kojim tehnologija utječe na gospodarstvo. Prema posljednjem izvješću WEF-a za budućnost radnih mjesta, 54 posto svih zaposlenika zahtijevat će prekvalifikaciju, navodi Rogge.
U Hrvatskoj imamo sve preduvjete za uspješnu digitalnu transformaciju – imamo stručne ljude, dostupne tehnologije kao i definirane strategije poput e-Hrvatska 2020. Idemo u dobrom smjeru. Međutim, trebamo dodatno djelovati na ubrzanje provedbe strategija, te na doseg tehnologije.
Umjetna inteligencija je najveća komercijalna prilika za današnju ekonomiju, kaže Tatjana Skoko, direktorica Microsoft Hrvatska te navodi zaključke recentnih istraživanja analitičkih kuća PWC, Economist Intelligence Unit i Ignite, prema kojima će, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, do 2030. godine biti ostvaren rast u globalnoj stopi BDP-a do 14%, a potencijalni doprinos globalnoj ekonomiji zahvaljujući umjetnoj inteligenciji do 2030. godine iznosit će 15,7 trilijuna američkih dolara. Čak 90% izvršnih direktora diljem svijeta očekuje da će implementacija umjetne inteligencije u poslovanje pozitivno utjecati na rast njihovog poslovanja.
Za značajniji daljnji iskorak Hrvatske u regiji potrebno je:
• urediti regulatorni i zakonski okvir koji će omogućiti primjenu inovativnih tehnologija – umjetne inteligencije, Blockchaina, IoT i drugih
• nastaviti s ulaganjem u komunikacijsku infrastrukturu (širokopojasna mreža),
• usmjeriti i povećati EU sredstva u ICT industriju i općenito u digitalizaciju države i društva u cjelini
• povećati ulaganja u obrazovanje
• nastaviti s poreznim reformama s ciljem rasterećenja osobnog dohotka, posebice u industrijama koje daju visoku dodatnu vrijednost kao ICT, prenosi Zimo.
