Lex Franak traži zakonsko rješenje ništetnih CHF kredita, pozivaju se na EU sud, šalju pisma Plenkoviću – koji ih ne želi primiti

U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu održana je konferencija za medije Građanske Inicijative Lex Franak, obratili su se aktivisti-članovi Inicijative te odvjetnica Inicijative Sanja Dozet.

Govorili su o presudi Suda EU C-118/17, od 14. 3.2019. godine, vezanoj uz mađarski slučaj kredita konvertiranog u forinte te utvrđenje ništetnosti ugovora u takvom kreditu temeljem ništetnosti valute kredita ( CHF), građanskoj akciji Inicijative prema sudovima u RH u svezi presude suda EU C-118/17, te o ponovnom pisanju Vladi RH i premijeru Andreju Plenkoviću za primanjem članova Inicijative na razgovor u svezi nužnosti konačnog donošenja zakonskog rješenja problema CHF dužnika (ponovno upućen pismeni zahtjev Vladi nakon neoglašavanja na otvoreno pismo koje je bilo dostupno i medijima).Također najavili su prosvjednu šetnju članova Inicijative predvođenih Božom Ivoševićem Markovim trgom .

Konferencija za medije održana je prije svega sa posebnim osvrtom i naglaskom na važnost nedavne presude suda EU C-118/17 za kreditne dužnike ( potrošače) u Hrvatskoj. Naime, navedena presuda SUDA EU od 14.3.2019. još jednom potvrđuje opravdanost zahtjeva Inicijative da se svi ugovori u RH, ugovoreni sa bankama u švicarskim francima, trebaju proglasiti ništetnim uz pravo na potpunu restituciju, nakon što je zakonodavac u RH već utvrdio da su obje, ujedno najvažnije, sastavnice ugovora o kreditu ništetne.

Navedenom presudom sud EU je utvrdio u slučaju mađarskog ugovora o kreditu, kako bi održanje takvog ugovora s obzirom na ništetnost valutne klauzule bilo protivno interesu potrošača te da tečajni rizik, proizašao iz ugovorene valute u francima, koja valuta je utvrđena kao ništetna ugovorna odredba povlači i ništetnost cijelog ugovora.

Dakle, iz presude suda EU jasno je da se takvi ugovori smatraju ništetnim temeljem samo jedne ugovorne odredbe ( u predmetnom slučaju radilo se o valuti) te Inicijativa opetovano ističe da se u hrvatskom slučaju radi o utvrđenoj ništetnostii valute te ugovorene kamate, iz čega je jasno kako se Inicijativa opravdano zalaže za proglašenje takvih ugovora ( ugovorenih u CHF) i u RH ništetnim.

Nadalje, svojom odlukom C-118/17 sud EU je utvrdio da konverzija nije nikakva prepreka utvrđenju ništetnosti i punom obeštećenju potrošača, što je obvezujući stav za Vrhovni sud RH, koji upravo odlučuje o tom pitanju, tj. pravu na obeštećenje u koliko je potrošač napravio konverziju u EURO.

Stoga, navedenu presudu, koja treba biti obvezujuća pri suđenju i sucima u RH, Građanska inicijativa je uz popratni dopis dostavila svim sucima Građanskih odjela na Općinskim i Županijskim sudovima diljem RH, Vrhovnom sudu, Ustavnom sudu, Vladi RH i premijeru Plenkoviću, Predsjednici RH, Saboru, točnije saborskom Odboru za pravosuđe te odboru za zakonodavstvo, Ministarstvu pravosuđa, Ministarstvu financija, Ministarstvu demografije i socijalne politike, Hrvatskoj udruzi sudaca, Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, Hrvatskoj odvjetničkoj komori,HNB-u, Pučkom pravobranitelju, Predstavništvu EK u RH, na adrese Uprava 8 banaka ( OTP, ADDIKO, SBER, ZABA, PBZ, ERSTE, RBA) te adresu Hrvatske udruge banaka: otprilike nešto manje od 1000 primjeraka presude članovi Inicijative fizički su dostavili na sudove i ostale institucije upoznavši ih sa sadržajem navedene presude.
Inicijativa ističe kako se nada da će se sa presudom C-118/17 i sadržajem iste svi navedeni čimbenici zaista i upoznati a sve radi donošenja poštenih na zakonu utemeljenih odluka o kompletnom obeštećenju hrvatskih obitelji.

Dosadašnja zakonska rješenja (četiri intervencije zakonodavca) i praksa hrvatskih sudova nije donijela cjelovito i učinkovito rješenje problema kredita u švicarskim francima. Za hrvatske obitelji, kao potrošače i na dalje egzistira pravna nesigurnost i osjećaj nezaštićenosti od strane državnih institucija i pravosudnog sustava. Upravo stoga GI LEX Franak ponovno je uputila, ovaj put pismenu, zamolbu za primanjem članova Inicijative od strane premijera A. Plenkovića, radi konačnog rješavanja dugogodišnjeg problema CHF dužnika i njihovog prava na obeštećenje, uslijed nezakonito ugovorenih kredita od strane 8 banaka. Presuda suda EU upravo daje smjernice i dodatan vjetar u leđa našoj Vladi, kako bi zakonodavnim instrumentima stala na stranu svojih građana a banke usmjerila na ispravno poslovanje u budućnosti.

Član Inicijative te dugogodišnji aktivist u svezi CHF problematike Božo Ivošević protekla nepuna dva tjedna, svakodnevno je u vremenu od 10- 14 sati bio u prosvjednoj šetnji na Markovom trgu, ispred zgrade Vlade RH, sa transparentima GI LEX FRANAK i zahtjevima iste, a u kojoj prosvjednoj šetnji su mu podršku pružali i ostali aktivisti, članovi Inicijative.

Prosvjednom šetnjom pred zgradom Vlade RH Inicijativa LEX FRANAK jasno poručuje da ne misle odustati u svojim zahtjevima o nužnosti što hitnijeg očitovanja Vrhovnog suda te ukazati na neosjetljivost istog suda za građane u donošenju odluke po revizijama, koju odluku sa zebnjom u stanju intenzivnog stresa očekuje 55 000 hrvatskih obitelji, na neujednačenu sudsku praksu, na zakonsku pravednost koja bi se isključivo ispunila proglašenjem svih ugovora u CHF valuti ništetnim (uvažavajući presudu Visokog Trgovačkog suda o ništetnosti najvažnijih odrednica ugovora; kamate i valute te presudu suda EU) kao i na potrebu donošenja zakonskog rješenja o obeštećenju, kako bi se konačno, nakon više od desetljeća, riješio problem CHF dužnika, koje se trenutno isključivo upućuje u dugotrajne i neizvjesne sudske postupke, uz iznimne sudske troškove.

Inicijativa je uputila pismenu zamolbu Vladi dana 26. ožujka 2019. godine za primanjem na razgovor, na kojem bi iznijela svoje prijedloge mogućeg zakonskog rješenja CHF problematike:

Poštovani gospodine Plenković,

Mi, Građanska inicijativa LEX FRANAK obraćamo Vam se kao Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske s vjerom da će nam Vlada Republike Hrvatske na našem putu rješavanja problema kredita u valuti švicarski franak (CHF) pružiti podršku i omogućiti jedinstveno i brže rješavanje pitanja kredita ugovorenih u valuti švicarski franak. Problemom kredita u švicarskim francima (CHF) izravno je zahvaćeno 125.000 hrvatskih obitelji.
Dosadašnja zakonska rješenja (četiri intervencije zakonodavca) i praksa hrvatskih sudova za sada nije donijela cjelovito i učinkovito rješenje problema kredita u švicarskim francima. Za nas obične građane, koji imamo status potrošača, jasno je vidljiva pravna nesigurnost i osjećaj nezaštićenosti od strane državnih institucija i pravosudnog sustava.

Tražili smo od Vrhovnog suda Republike Hrvatske da ubrza rješavanje i donošenje odluka u dva revizijska postupka i to posl.br.: Rev-1172/18 i Rev-2868/18, obzirom da dana 14.06.2019.g. nastupa zastara za dio potraživanja građana s osnove NEZAKONITO promjenjivih kamata iz CHF kredita.
Svoje tvrdnje temeljimo na konkretnim činjenicama jer su odluke nekih prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova u direktnoj suprotnosti sa dosadašnjom praksom viših sudova i to odluke Trgovačkog suda u Zagrebu (P-1401/2012 od 04.07.2013.g.) u kolektivnom potrošačkom sporu, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (Pž-7129/13 od 13.06.2014.g. i Pž-6632/17 od 14.06.2018.g.), Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Revt-249/14 od 09.04.2015.g.) i Ustavnog suda Republike Hrvatske (U-III-2521/2015, U-III-2536/2015, U-III-2547/2015, U-III-2603/2015, U-III-2604/2015, U-III-2605/2015 od 13.12.2016).

Praksa pojedinih europskih zemalja (Mađarska, Austrija, Rumunjska, Španjolska), kao i praksa Suda Europske unije idu prvenstveno u smjeru zaštite potrošača i njihovih interesa.

Sud Europske unije u Luxembourgu dana 14. ožujka 2019.g. u predmetu poslovni broj: C-118/17 donio je presudu kojom utvrđuje da bez obzira što država članica (Mađarska) ima zakonsko rješenje kojim se zamjenjuju nepoštene ugovorne odredbe i kojim zakonskim rješenjima je konvertirao iznos zajma iz valute švicarski franak u domaću valutu (mađarska forinta), sud koji odlučuje u konkretnom predmetu ipak može prihvatiti zahtjev za poništenje ugovora o zajmu koji se temelji na nepoštenosti ugovorne odredbe o tečajnoj razlici, te na nepoštenosti odredbe o tečajnom riziku. Sud je u konkretnom slučaju utvrdio da je interes potrošača odlučujuće mjerilo za utvrđenje ništetnosti (pojedinih odredaba ili ugovora u cijelosti) ako isti sadrže nepoštene odredbe: utvrđenje nepoštenosti odredbe mora omogućavati ponovnu uspostavu pravne i činjenične situacije u kojoj bi se potrošač nalazio da ta nepoštena odredba nije niti postojala. Pri tome potrošač nikako ne bi smio biti doveden u nepovoljniji položaj. Ova presuda izravno govori o tome da je ugovor moguće utvrditi ništetnim i u situaciji kada je prethodno provedena zakonom propisana konverzija ugovora u domaću valutu.

Austrijski Vrhovnih sud (Der Oberste Gerichtshof) svojim dosadašnjim odlukama i uputama danim nižestupanjskim sudovima, omogućio je i uveo u praksu da građani-potrošači, mogu od austrijskih banaka koje su na nedopušteni način jednostrano mijenjale kamate, tražiti povrat previše obračunatih kamata. Austrijskim građanima je omogućeno da povrat previše plaćenih i obračunatih kamata traže od banaka temeljem dopisa sastavljenog u obliku uniformiranog obrasca. Na taj način građani kao potrošači se“ ne uvlače“ u dugotrajne i skupe sudske postupke, a država ih štiti i omogućava da banke u mirnom postupku građanima dobrovoljno isplate preplaćene iznose koji su plaćali s osnova nedopušteno obračunatih kamata. U prilogu dopisa sastavljenog u obliku uniformiranog obrasca, građani kao potrošači dostavljaju banci i prijedlog Sporazuma kojim se banka odriče prigovora zastare i obvezuje isplatiti preplaćene kamate bez obzira jesu li iste zastarjele ili ne.

Prijedlog naše građanske inicijative je da se zakonskim rješenjem jedinstveno riješi postojeća pravna nesigurnost i omogući građanima izravno obraćanje bankama, koje bi temeljem budućeg jedinstvenog zakonskog rješenja bile u obvezi izvršiti povrat previše preplaćenih iznosa po kreditima u švicarskim francima, sve sukladno gore citiranim presudama hrvatskih sudova i Suda Europske unije u Luxembourgu.

Smatramo da je već temeljem prethodno citiranih sudskih odluka u ovom trenutku u Republici Hrvatskoj ostalo otvoreno još samo pitanje visine iznosa koje banke kao stvarno obeštećenje trebaju vratiti korisnicima kredita i dužnicima, a to trebaju utvrditi stručnjaci – stalni sudski vještaci ekonomske, odnosno knjigovodstveno-bankarske struke.

Slijedom svega navedenog , poštovani g. Plenkoviću obraćamo Vam se kao predsjedniku Vlade da nas primite i saslušate naše prijedloge i Inicijativu.
S poštovanjem,

Građanska inicijativa LEX FRANAK

Facebook Komentari