Link na folder javne mape s Dropboxa postao je predmet dijeljenja putem e-mailova i poruka. Radilo se o folderu s gotovo 900 fotografija golišavih djevojaka, mahom studentica Sveučilišta Južnog Pacifika na Fidžiju.
Vijest o postojanju foldera, ali i njegovo zatvaranje te brisanje potaknuo je lokalni medij Fiji Sun, koji je objavio intervju s jednom od žrtava, studenticom čije su golišave fotografije završile u folderu, dostupne svima koji su dobili link.
U intevjuu je studentica kazala kako je imala samo 16 godina kad se zaljubila i kad ju je njezin prvi dečko fotografirao. Nije niti sanjala da će fotografije postati dostupne tisućama muškaraca.
Doživjela je ponižavanja na javnom mjestu, maltretiranja od strane ljudi koje nikad nije upoznala, ucjenjivao ju je član obitelji i tražio od nje da spava s njim. Propala joj je veza, a počela je zaostajati i s gradivom na fakultetu. Razmišljala je o samoubojstvu.
Vlada pozvala na brzu akciju
Vlada Fidžija pozvala je na brzu akciju kako bi Stanovnike Fidžija zaštitila na internetu. Glavni državni odvjetnik Aiyaz Sayed-Khaiyum dostavio je parlamentu prijedlog zakona o sigurnosti na internetu i pozvao na njegovo hitno donošenje.
U svibnju prošle godine, zakon je prošao neuobičajeno kratko dvomjesečno javno savjetovanje. Izglasan je glasovima vladajućih u parlamentu. Oporba je glasala protiv zakona.
Prema novom zakonu, svatko tko “svojom elektroničkom komunikacijom nanosi drugome štetu” može biti kažnjen kaznom od 9.400 američkih dolara ili do pet godina zatvora.
Pristalice zakona pozdravile su njegovo donošenje kao pobjedu žena i udar na online zlostavljače i trollove, a njegovi kritičari su ga ocijenili kao zakon koji bi mogao postati potencijalni ‘Trojanski konj’ za internetsku cenzuru, piše CNN.
Kako raste zabrinutost oko pitanja kibernetičke sigurnosti, lažnih vijesti, zlostavljanja putem interneta i pornografiji kao osveti, brojne zemlje razmatraju mogućnosti povećanja sigurnosti na internetu. Međutim, svaki dobronamjerni pokušaj zaštite ljudi na internetu lako postaje primjer kako zakonodavac može ugušiti kritiku, neslaganja i uvesti cenzuru.
Zakon ne štiti slobodu govora
Brojni stručnjaci i organizacije novi zakon smatraju manjkavim utoliko što je u velikom dijelu neodređen i u njemu postoji nedostatak zaštite za legitimnu kritiku i slobodnu raspavu.
Na to je ukazao i Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava kad je upozorio da zakon “ne predviđa nikakve mjere ta zaštitu istinitih komunikacija, javnog interesa, vijesti, umjetničkog izražavanja i izražavanja mišljenja na temelju činjenica”.
Ono što je za sada sigurno, to je da su stanovnici Fidžija, vjerojatno u strahu, počeli na društvenim mrežama stvarati lažne profile kako bi mogli izraziti svoje mišljenje i sudjelovati u raspravama bez posljedica, prenosi Zimo.
