Tehnologija i “digitalni život” promijenili su cijeli svijet. Više ne možemo zamisliti život bez interneta, računala i pametnih telefona.
Pomalo u taj naš “digitalni život” ulazi i umjetna inteligencija. Gotovo neprimjetno mijenja naše svakodnevne navike i čini naš život još boljim i ugodnijim.
No kako će izgledati naš život u budućnosti?
Upravo su na to pitanje pokušali odgovoriti invatori, istraživači, aktivisti, ali i poslovni ljudi i političari u Pewovoj anketi.
Gotovo 1000 ljudi dalo je svoje viđenje budućnosti s umjetnom inteligencijom.
Stručnjaci su predvidjeli da će se umjetna inteligencija spajati u mrežu koja će poboljšati ljudsku učinkovitost, ali i predstavljati prijetnju ljudskoj autonomiji i sposobnostima.
Računala će veoma brzo postati jednako, ali i mnogo inteligentnija od ljudi. Njihove će se sposobnosti koristiti za donošenje kompleksnih odluka, učenje, sofisticiranu analitiku i prepoznavanje uzoraka, glasova i jezika, smatraju ispitanici te dodaju da će “pametni sustavi” uštedjeti vrijeme, novac i živote jer će pružiti mogućnost ljudima da rade manje i uživaju više.
Glavne će se prednosti vidjeti u zdravstvu, gdje će umjetna inteligencija pomoći u dijagnosticiranju i liječenju pacijenata, što će omogućiti starijima da žive dulje i kvalitetnije.
Crni scenariji do kojih ne mora doći
Ipak, unatoč optimističnim najavama i očekivanjima, većina stručnjaka još uvijek nije sigurna kako će umjetna inteligencija utjecati na ljude i njihovu ljudskost.
Prije svega, brine ih gubitak kontrole nad životom. Smatraju da će umjetna inteligencija toliko preuzeti naše živote da će ljudi žrtvovati svoju neovisnost, privatnost i mogućnost odabira jer će sve postati automatizirano.
Strah je vezan i za velike količine podataka koje umjetna inteligencija treba kako bi se razvijala. Jer onaj tko kontrolira dotok informacija odnosno podataka, kontrolira i umjetnu inteligenciju.
Jasno je i da će razvoj umjetne inteligencije utjecati na gubitak radnih mjesta, što bi moglo dovesti do nemira u društvu, unatoč razvoju nekih novih radnih mjesta povezanih s AI-jem.
Ljudi bi, zbog prevelikog oslanjanja na umjetnu inteligenciju, mogli izgubiti ili zaboraviti neke ključne vještine poput vožnje automobila, kuhanja ili jednostavno preživljavanja.
U najgorim scenarijima, koji podsjećaju na one iz holivudskih filmova, umjetna bi inteligencija preuzela oružje, bila bi korištena za kibernetički kriminal i širenje lažnih informacija.
No do tih najcrnjih scenarija ne mora doći.
Svi se slažu da je potrebno, prije no što se umjetna inteligencija previše razvije, zajednički donijeti čvrsta pravila prema kojima će ljudi uvijek biti iznad robota, umjetne inteligencije i strojeva. Da bi se to postiglo, potrebno je poboljšati suradnju na svjetskoj razini i razviti decentraliziran sustav inteligentnih mreža koje će imati sposobnost “empatije” i slijediti etička načela, piše Zimo.
