Slovenski predsjednik Borut Pahor ocijenio je kako Europska komisija iz političkih razloga nije usvojila mišljenje pravne službe vezano uz granični spor između Hrvatske i Slovenije – iako je to mišljenje išlo na ruku Ljubljane. Pahor smatra kako je to loša poruka EU-a za buduće granične sporove na zapadnom Balkanu. O ovoj temi u Studiju 4 razgovarali su s Davorom Gjenerom političkim analitičarom.
Na pitanje kako su Slovenci došli do zaključka da je Juncker stao na stranu Hrvatske unatoč pravnom tumačenju spomenute komisije da je Ljubljana u pravu kada traži od Zagreba da poštuje odluke arbitražnog suda, Gjenero je rekao da je Europska komisija na početku, nakon proglašavanja odluke arbitražnog suda zauzela poziciju o tome da bi Hrvatska morala provesti odluku arbitražnog suda na osnovu mišljenja pravne uprave EK-a, međutim to je pozicija od koje je vremenom EK odstupila. Shvatili su da se u bilateralnom sporu ne radi samo o pravnome problemu i shvatili su da je meritum stvari na koje se poziva Slovenija kompromitiran njihovima pokušajem kompromitacije cijelog arbitražnog postupka, rekao je.
U Hrvatskoj prevladava uvjerenje kako je za Hrvatsku potpuno svejedno tko je u Sloveniji na vlasti jer da svi zastupaju jednaka mišljenja. S time se duboko ne slažem jer ta pozicija blokira prostor bilo kakvog ozbiljnog razgovora. Nakon formiranja vlade Marjana Šareca moram priznati da sam dosta optimističniji nego što sam bio prije, istaknuo je, te dodao da je izrazito važno da Slovenija mijenja svoju ključnu međunarodnu politiku. Odlaskom ruskog čovjeka Karla Erjavca Slovenija prestaje biti ruski satelit unutar EU-a. Odabirom s jedne strane Cerara koji je bio proeuropski i proamerički čovjek za ministra, ali pogotovo sa izborom državnog tajnika u kabinetu premijera Šareca, šalje se jasna poruka da se Slovenija okreće od Rusije natrag prema SAD-u i EU-u. To znači da Hrvatska dobiva susjedu koja ima iste političke prioritet kao i ona.
Gjenero se osvrnuo i na prosvjed u Vukovaru najavljen za 13. listopada. Istaknuo je da se tu fundamentalno radi o sukobu dviju skupina regionalne i lokalne unutar HDZ-a koja bi se mogla neugodno prelomiti na rad Vlade. Imamo tu jednu neugodnu scenu gdje je došlo do promjena u timu koji je formiran za istragu zločina u Ovčari. Aktualna vlada pokušala je nadoknaditi zaostatke ovih silnih godina što nije rađeno. Svi znamo da je i u poslu policije i u poslu tužilaštva rađeno jako puno propusta, nažalost Hrvatska se tu nije u punoj mjeri pokazala kao država koja brine o sudbini svojih građana. Je li to pitanje koje treba rješavati na protestu ili nekim drugim oblikom pritiska na pravosudni sustav, treba razmisliti, a uvijek postoji opasnost destabiliziranja aktualne administracije što gradonačelnik Vukovara tvrdi da mu nije cilj.
Na pitanje može li doći do potresa u HDZ-u rekao je kako je HDZ iznutra prilično stabilan jer postoji interesni dogovor između dviju ključnih skupina. Postoji konsenzus nacionalnog krila kojeg predvodi Milijan Brkić i modernističkog krila oko premijera Andreja Plenkovića. Trenutno imaju zajedničke ciljeve i dok je to tako zapravo nema prostora za neku dubinsku nestabilnost unutar stranke, zaključio je.
