Sudbina Uljanika i dalje je neizvjesna. Ministar gospodarstva Darko Horvat nagovarao je Uljanikove kupce da ne otkazuju planirane gradnje brodova. Radnicima još nije sjela obećana plaća – a u Pulu u četvrtak na posebnu sjednicu stiže cijela Vlada.
Kod ministra gospodarstva u gostima su bili Uljanikovi kupci iz Kanade i Norveške koji su zbog krize u brodogradilištu otkazali gradnju 4 broda. Iz ministarstva zasad ne otkrivaju je li ih uspio nagovoriti da promijene mišljenje. Kažu da će vlada o tome izvijestiti u četvrtak na sjednici u Puli.
Iako radnicima još nije sjela obećana plaća, sindikati zasad ne najavljuju da će vladu dočekati prosvjed. “Sutra očekujemo od vlade da vlada napokon se odredi da li ona želi zadržati brodogradnu kao stratešku industrijsku granu ili će odustati od nje”, kazao je Boris Cerovac iz Jadranskog sindikata.
U riječkom 3. maju očekuju da vlada u četvrtak kaže kad će točno biti plaća, žele je vidjeti na računima do kraja tjedna. Znakovito su optimistični oko budućnosti brodogradilišta koje žele odvojiti od onog u Puli. “Zadovoljni smo što je vlada definitivno, ako bude i odlučila, da 3. maj opstaje pozdravljamo tu odluku i dapače mi radnici 3. maja ćemo dat i svoje učešće u svemu tome”, kazao je Juraj Šoljić iz Sindikata metalaca.
Osnivanje državnog jamstvenog fonda kamen smutnje
Ideja o osnivanju državnog jamstvenog fonda za brodogradilišta kamen je smutnje među ministrima. Ministar gospodarstva je za. “Bit će ga”, kazao je ministar Darko Horvat. Ali je ministar koji kontrolira državnu blagajnu protiv. “Jamstveni fond, po meni, nije uopće nekakva tema koja bi bilo šta riješila u ovom trenutku. Na kraju je pitanje da li biznis, da li djelatnost stvara vrijednost? Da li može otplaćivati te sve kredite za koje država jamči, odnosno mi kao porezni obveznici?”, kazao je ministar financija Zdravko Marić.
Saborski zastupnik Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) izračunao je da je država od devedesete godine za brodogradnju dala 32 milijarde kuna subvencija. Proziva vladu da ne znaju kako riješiti problem Uljanika: “Ova vlada i premijer čekaju raznorazne migove i upute iz Bruxellesa. Ne vodi se tako nacionalne ekonomija. Oni više vode brigu o europskim izborima”.
Ministar gospodarstva poručuje da se rješenje ovako velikog problema teško može naći preko noći. Prema sadašnjem planu država bi za restrukturiranje Uljanika trebala dati gotovo milijardu i 500 milijuna kuna.
Norvežani otkazuju brodove
A s kakvim planovima u četvrtak premijer i ministri idu u Pulu, od ministra gospodarstva Darka Horvata, doznali su u Dnevniku Nove TV.
I ministre – hoće li Kanađani i Norvežani otkazati brodove ili ne?
Pa evo, tokom današnjeg dana ja sam imao priliku razgovarati s norveškim naručiteljem brodova. Oni u ovom trenutku imaju četiri broda u narudžbi, usudit ću se reći – u knjizi narudžbi Uljanika. Tri broda će najvjerojatnije biti otkazana, ali tri broda koja u ovom trenutku i u dokumentu koji mi danas zovemo ‘plan restruktuiranja’ jesu predviđeni za otkazivanje. Jedan od brodova koji je u ovom trenutku u visokoj fazi izvršenosti, dakle on je gotov na razini 70 posto, zajedničkim snagama pronaći ćemo modalitet da ga dovršimo i isporučimo norveškom naručitelju.
Hoće li sutra na vladi biti konačna odluka o sudbini Uljanika? (Kad očekujete konačan odgovor Bruxellesa?)
Ja ne očekujem nikakvu konačnu odluku. Ono što će premijer hrvatske Vlade napraviti, i hrvatsku javnost i sve zainteresirane strane upoznat će s konkretnim stanjem hrvatske brodogradnje danas, a posebno sa stanjem u brodogradilištima Uljanik i 3. maj.
Kada bi mogla doći do te konačne odluke i odgovor Bruxellesa?
Kada se napravi konačna analiza i kada dobijemo sve relevantne podatke koji u ovom trenutku nisu konzistentni jer iz različitih izvora stižu različite brojke. To će biti jedna prava temljna podloga na osnovu koje će se donijeti konačna odluka.
Računi brodogradilišta su u blokadi. Radnici očekuju plaćuju. Kada i kako će biti isplaćena?
Pa moja informacija je takva da radnici očekuju plaću 15. Takvim je modalitetom plaća bila isplaćivana do sada. Ja sam siguran da ćemo mi do 15. naći model temeljem kojeg će radnici dobiti plaću. Radimo na tome da plaća krene sutra, da li će do kraja zaključavanja platnog prometa ona biti isplaćena gotovo svim radnicima, to ćemo vidjeti. Ja priželjkujem takav scenarij. Ne bude li nekakvih problema, to će se i dogoditi.
Do kada će porezni obveznici sanirati gubitke u, u najvećoj mjeri, privatnom brodogradilištu?
Ono što hrvatska javnost mora znati – u svim zemljama u kojima trgovačka društva koja se bave brodograđevnom industrijom funkcioniraju, postoje određene subvencije. Mi smo, našom računicom, izračunali da je u proteklih 15-tak godina ta potpora na razini države iznosila nedje između 22 i 27 posto ukupnog volumena brodograđevne industrije.
Što je s nesposobnom upravom? Do kada će oni biti na tom mjestu?
Ono što je činjenica – iz medija čujemo svakodnevno vapaj i radnika i sindikata koji u ovom trenutku povjerenje u upravu nemaju. Mi u ovom trenutku nemamo mehanizam dakle ne participiramo kao država u Nadzornom odboru niti u skupštini.
Hoćete li participirati?
Predviđeni model restruktuiranja unosi u taj model doprinos države. Ja sam siguran, ako se u jednom trenutku Vlada odluči na takvu participaciju, da će, sukladno omjeru participacije, uzeti i svoja mjesta u Nadzornom odboru odnosno u Upravi.
Znači – ova Uprava je ‘do viđenja’?
Ja u ovom trenutku ne odlučujem o tome. O tome odlučuju vlasnici. Država je jedan od vlasnika ali u ovom trenutku ne može samoinicijativno donositi nikakve odluke, a sa partnerima, danas sam pozvao u taj partnerski odnos i jednog od vlasnika, Adris grupu pa ćemo dogovoriti što i kako dalje.
Je li Končar i dalje partner na kojeg računate? Što je s ostalim potencijalnim partnerima?
Temeljem odluke NO i same Uprave i temeljem javnog poziva, između tri ponuditelja koja su bila zainteresirana za participaciju u programu restruktuiranja, ova sadašnja Uprava odlučila se za Končara. Nakon toga, s postojećim konzultantima i strateškim partnerima, Uprava je izradila predmetni program restruktuiranja za koji i u kojem i mi i Europska komisija vidimo preveliki doprinos države. U ovom trenutku važemo imamo li mogućnosti da sa postojećim strateškim partnerom koji može ili ne može ovakav program restruktuiranja možemo dalje.
Do kada ćete vagati?
Podaci i brojke koje jesu na stolu s različitih strana su različiti. U onom trenutku kad se ustanovi točno i pravo stanje u platnom prometu koje se događa unutar Uljanik Grupe i Uljanik Grupe prema partnerima, u tom trenutku vidjet ćemo konkretno i završno stanje i nakon toga će uslijediti završna odluka.
DORH je u Uljaniku, imate li kakvu informaciju o tome?
Što točno radi DORH i što istražuje – nemam, ali očekujem da, kad se ta istraga završi, da ću dobiti relevantnu informaciju.
Je li Petrokemija novi Uljanik ili vjerujete da će dokapitalizacija uspjeti?
Ja nikako model privatizacije Petrokemije ne bih uspoređivao s Uljanikom. Problem je daleko manji, modalitet kroz koji tražimo partnera je daleko bolji i ove pohvale koje su prije nekoliko dana stigle od povjerenice o kvalifikaciji samog modela privatizacije daju vjeru da ćemo pronalaskom strateškog partneru priču oko Petrokemiju sretno završiti do kraja godine.
Je li prosvjed, koji organizira vaš stranački kolega Penava udar na vladu i premijera?
Ja ne odobravam metode koje su koristili i Milinović i Penava, ali priroda problema je daleko od toga da ih možemo poistovjetiti i ovo što Penava radi, sa željom da se procesi ubrzaju, ja to pozdravljam, ali ne pozdravljam metodologiju koju koristi.
Bi li onda trebalo primijeniti isti kriterij na obojicu?
Nemoguće je primijeniti isti kriterij na obojicu jer tematika nije ista, prenosi dnevnik.hr.
