Gospodarska kriza sa navoza Uljanika i 3.maja preselila se na političku arenu u Istri, ali i na Banske dvore. Situacija je ozbiljna. Europska komisija dala je crveno svjetlo za dosadašnji način spašavanja brodogradnje u Hrvatskoj. O tome je danas govorio u Studiju 4, ekonomski analitičar HRT-a, Željko Kardum.
Krajem prošle godine govorio sam o tome da ovakav tip brodogradnje kakav je u Uljaniku i 3.maju je neodrživ i da će nam se sve to vratiti kao bumerang. Nisu tada baš svi bili oduševljeni tim najavama, ali na žalost sve se ostvarilo, govori Kardum.
Kardum je podsjetio kako je najavljeno već tada bilo da 2018. prestaju potpore 3. Maju koji zapravo indirektno financira Uljanik i da će biti u velikom problemu radi toga.
Svi akteri na ovoj sceni ponašali su se sukladno dogovoru iz 2013. kada je riješeno pitanje hrvatske brodogradnje prije ulaska u EU. Tadašnja Vlada je dogovorila jedan oblik „neslužbene odgode“.
Uljanik je bio privatiziran od radnika, a 3. maj je bio u problemima i moralo se to na brzinu riješiti prije ulaska u EU te je prodan Uljaniku za jednu kunu. Sada se događa to da Uljanik i dalje treba državne potpore koje ne može dobiti zbog ulaska u EU, međutim 3.maj je ušao u program restrukturiranja pa tako on može dobivati državne poticaje i Europska komisija je to odobrila, podsjeća Kardum.
Postavlja se pitanje zašto se Vlada jednostavno ne odmakne od ovog problema? No, to nije jednostavno zato što postoje državna jamstva od 185 milijuna eura koja su u svakom trenutku spremna za aktivaciju. Osim ekonomskog, javlja se i političko pitanje tko je kriv za to.
U 3.maju govore da im za program restrukturiranja treba 350 milijuna eura , u Vladi to odbijaju. Sindikati kažu da ako to ne dobiju će štrajkati nećemo isporučiti brodove, aktivirat će se državna jamstva i država će morati isplatiti 185 milijuna eura već sada. Postavlja se pitanje kako će na to gledati rejting agencije? One će vidjeti da je vrlo velik odljev novca temeljem aktiviranih državnih jamstava i to može utjecati na njihovu odluku da u sljedećoj prognozi za iduće razdoblje snizi državni rejting. U drugom mjesecu dospijevaju državne obveznice koje treba refinancirati, a ako nam padne državni rejting bit će skuplje financiranje, objašnjava Kardum
Vlada pokušava iznaći rješenje. Država se uvukla u taj problem obećavajući plaće radnicima. To je dalo krila sindikatima i IDS-u , kao i najava sjednice Vlade u Istri. Oni traže od Vlade da dođe u istru s gotovim prijedlogom kako će spasiti Uljanik. Pozivaju Vladu, koja je manjiniski vlasnik da riješi pitanje Uljanika, naglašava Kardum
U Hrvatskoj brodogradilišta ima puno radnika, no u svijetu je to drugačije. Oni imaju malo zaposlenih, oko 600-tinjak, a ostalo su kooperanti. To je ključ uspjeha.
Situacija u Uljaniku je samo nastavak dogovora iz 2013. kada se problem nije riješio nego se odgodio za potrebe ulaska Hrvatske u EU.
Analitičari su procijenili da su dosadašnje subvencije Vlade hrvatskim brodogradilištima veće od svih subvencija hrvatskih autocesta i projekta modernizacije željezničkih pruga, a Uljanik još uvijek nema novaca za plaće.
Rješenje problema Uljanika mora biti racionalno i ekonomski razumno , zaključio je Kardum
