Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja komentirao je situaciju u brodogradilištu Uljanik u kojem je i sam nekad radio, ali i najavljenu mirovinsku reformu.
Treba li država spašavati Uljanik grupu donošenjem lex škverovi?
“Onako kako se Vlada uključila u rješavanje problema s koncernom Agrokor, tako bi trebala postupiti i u slučaju Uljanika, želi li ostati principijelna. Isključivo s pozicije brige o radnim mjestima, egzistencije radnika i očuvanja brodograđevne industrije u Hrvatskoj. Vlada trenutačno traži alibije govoreći da su radnici najveći pojedinačni vlasnici, da su sami postavili Nadzorni odbor i upravu, ali to ne drži vodu jer je cijeli projekt pripajanja 3. maja Uljaniku, s udjelom u vlasništvu CO-a i mirovinskih fondova, projekt bivše Vlade u funkciji zadovoljenja pregovaračkih uvjeta za ulazak u EU. Vlada svoje nečinjenje pravda izlikom da država nije većinski vlasnik, a portfelj države iznosi oko 26 posto, međutim, on je rascjepkan između različitih institucija. Država nije pokazala volju da postavi svog člana u Nadzorni odbor kako bi točno znala što se u Uljanik grupi događa. To je odgovornost države, možda bi taj član u nekom ključnom trenutku bio presudan u djelovanju prema upravi, ali to nije iskorišteno, što su drugi akteri objeručke prihvatili i imenovali svoje članove”, rekao je Hrelja u razgovoru za Večernji list.
Što se tiče Agrokora, biste li voljeli da je Vlada bila transparentnija?
“Volio bih da je Vlada transparentnija i da ne ostaju repovi, ali kod nas je problem izgraditi institucije kojima građani vjeruju. Mi ih nemamo. Kako to izgraditi, pitanje je za milijun dolara.
Sad će i manje vjerovati?
“Znam, ali u Uljanikov slučaj uključeni su i saborski zastupnici i na slučaju Uljanika neće Vladi padati kredibilitet. Agrokor i Uljanik nisu iste situacije. Iste su, odnosno slične, što se tiče mogućih socijalnih posljedica, ali nisu u startu iste.”
Uskoro bi u javnu raspravu trebao doći i novi prijedlog reforme mirovinskog sustava. Što nikako nećete podržati?
“Prvo, trebali bismo znati što će Vlada predložiti u prijedlogu mirovinske reforme. Dosad smo imali samo medijske balone po kojima ispada da neće biti reforme nego deformacije sustava. Pod reformom podrazumijevam poboljšanja, ispravke nekih nepravdi, a toga u najavama nema. Koliko sam shvatio između redaka, čeka nas rigidno kažnjavanje prijevremenog umirovljenja i prije će se podići dob za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina, što nikako ne možemo pozdraviti. Za buduće umirovljenike će te promjene biti štetne. Međutim, ima nekih poboljšanja, a ona se odnose na najave omogućavanja rada uz mirovinu i revizije u sustavu beneficiranog staža.”
Koje bi rješenje bilo najprihvatljivije za problem osiguranika iz drugog mirovinskog stupa koji nemaju pravo na dodatak od 27 posto?
“Smatram da bi u prvom koraku trebalo dati 27 posto na godine provedene u prvom stupu. Nas su zatekli umirovljenici koji su u mirovinu otišli u 55. godini života jer su stekli uvjete za punu starosnu mirovinu, što nije bilo predviđeno mirovinskom reformom. Zatim treba vidjeti što će se dogoditi sa dvostupnim mirovinama kada prve žene sljedeće godine krenu u prijevremene mirovine. U svakom slučaju, zalažem se za to da svi koji imaju manju mirovinu iz dva stupa od sadašnje najniže mirovine, moraju dobiti ili dodatak na mirovinu ili mogućnost povratka u prvi stup. No, to se ne smije raditi napamet kao što se sada radi jer je svaki slučaj poseban.
Očekujemo usklađivanje mirovina od sljedećeg mjeseca. Hoće li rasti mirovine?
“Prema našim izračunima, indeksacija treba biti najmanje 2,6 posto, što znači da će se prosječna mirovina povećati za 68 kuna. U sljedećoj godini samo na ime tog povećanja država treba osigurati dodatnih milijardu kuna za mirovine. Ali, pričekajmo službene podatke.”
Sve se češće spominju prijevremeni izbori. Jesu li oni realni i tko bi od njih uopće imao koristi u ovom trenutku?
“Priželjkujem prijevremene izbore jer ova kakofonija s upitnom većinom u parlamentu predugo traje. Ali, odgovoran sam prema građanima i smatram da imam dobar pregled situacije pa mogu reći da ne vidim političku snagu koja bi donijela nove vjetrove u Hrvatskoj. Niti su to nezavisni zastupnici, niti raznorazne živozidaške i Mostove platforme, niti imamo zrelost u etabliranim strankama. Smatram da se žarište krize u Hrvatskoj nalazi u političkim strankama, većina naših problema proizlazi iz odnosa u političkom miljeu.”
Kako će se HSU u Saboru postaviti glede mogućeg opoziva ministra zdravstva Milana Kujundžića, je li on zaslužio odlazak s funkcije?
“Davno smo najavili da ćemo biti za njegov opoziv zbog stavova o dopunskom zdravstvenom osiguranju kada je pogodovao privatnim osiguravateljskim kućama davanjem neistinitih izjava nauštrb državnog osiguravatelja koji se bori u tržišnoj utakmici. On nije odustao od favoriziranja privatnih osiguravatelja koji, kako vidimo u medijima, otkazuju police građanima koji su prema njihovim procjenama prestari i prebolesni. Osim toga, mislim da nema ništa od reformi koje je najavio, nema ušteda niti se išta promijenilo. To su razlozi za odlazak ministra, a ne 50 zahtjeva Mosta koji su zapravo njihova politička platforma”, rekao je Hrelja za Večernji list.
