U Zagrebu je počela realizacija jednog od najvećih zdravstvenih projekata u Hrvatskoj. Nacionalna dječja bolnica u Blatu trebala bi donijeti suvremene uvjete liječenja za najmlađe pacijente, više od 200 stacionarnih kreveta i gotovo 100 kreveta dnevne bolnice. Za prvu fazu projekta osigurano je 237,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, a planirano trajanje izgradnje iznosi 38 mjeseci.
Polaganjem kamena temeljca Nacionalne dječje bolnice u zagrebačkom Blatu označen je početak realizacije projekta o kojem se u hrvatskom zdravstvu govori desetljećima. Svečanosti je nazočio predsjednik Vlade Andrej Plenković, a uoči događaja potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za prvu fazu projekta.
Ugovor vrijedan 237,5 milijuna eura potpisali su ministrica zdravstva Irena Hrstić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić te ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Dragan Jelić.
Bolnica prilagođena djeci i njihovim roditeljima
Nova Nacionalna dječja bolnica trebala bi osigurati suvremene uvjete liječenja, kvalitetnu medicinsku opremu i prostor prilagođen potrebama djece i njihovih obitelji.
Prema predstavljenom projektu, ustanova će raspolagati s više od 200 stacionarnih kreveta i gotovo 100 kreveta dnevne bolnice, odnosno s približno 300 kreveta ukupno.
Posebna pozornost posvetit će se i roditeljima koji tijekom liječenja žele ili trebaju boraviti uz svoju djecu, čime se nastoji osigurati humaniji pristup bolničkoj skrbi.
Plenković je istaknuo da projekt ulazi u fazu realizacije nakon dugogodišnjih najava i priprema.
“Sada slijedi 38 mjeseci rada na izgradnji bolnice kakvu zaslužuju djeca, liječnici, medicinske sestre i ostalo medicinsko osoblje Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj”, poručio je premijer.
Osvrnuo se i na obnovu dijela Klinike za dječje bolesti Zagreb koji je stradao u potresu, istaknuvši da su time ponovno osigurani funkcionalni uvjeti za pružanje zdravstvene skrbi djeci i njihovim roditeljima.
Ulaganja u zdravstvo premašuju 3,4 milijarde eura
Govoreći o širem kontekstu projekta, Plenković je istaknuo da je ulaganje u Nacionalnu dječju bolnicu dio opsežnog investicijskog ciklusa u hrvatskom zdravstvu, čija vrijednost prema njegovim riječima premašuje 3,4 milijarde eura.
Posebno je izdvojio obnovu zagrebačkih bolnica nakon potresa, ali i ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu u Rijeci, Puli, Bjelovaru i Šibeniku te projekte novih kliničkih bolničkih centara u Osijeku i Splitu.
“Ovo govorim kako bismo shvatili razmjere ovih ulaganja, koja su bez presedana i govore o tome koliko nam je važna zdravstvena skrb. To su najviši standardi, civilizacijski standardi, i zato mi je drago što smo pronašli način da financiramo sve te velike i financijski zahtjevne projekte”, rekao je Plenković.
Zahvalio je i izvođačima radova, odnosno zajednici ponuditelja koju čine hrvatske građevinske tvrtke, izrazivši očekivanje da će projekt biti izveden kvalitetno i u skladu s planovima.
Geotermalna energija za održiviji rad bolnice
Jedna od posebnosti buduće bolnice trebala bi biti mogućnost korištenja geotermalne energije dostupne ispod lokacije na kojoj se gradi.
Takvo energetsko rješenje moglo bi pridonijeti smanjenju potrošnje konvencionalnih izvora energije, ostvarivanju klimatskih ciljeva i dugoročno održivijem upravljanju troškovima ustanove.
Uz suvremenu medicinsku opremu i prilagođenu infrastrukturu, energetska učinkovitost trebala bi biti važan dio projekta.
Bolnica za područje s oko 300.000 djece
Prema riječima premijera, budućoj Nacionalnoj dječjoj bolnici gravitira oko 300.000 djece, što govori o važnosti projekta za zdravstveni sustav i obitelji koje trebaju specijaliziranu pedijatrijsku skrb.
Plenković je izrazio nadu da će što manji broj djece trebati bolničko liječenje, ali i da će ona, kada im bude potrebno, imati pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi u najboljim mogućim uvjetima.
Izgradnja Nacionalne dječje bolnice trebala bi dugoročno unaprijediti uvjete rada zdravstvenih djelatnika, dostupnost specijalističkih usluga i kvalitetu boravka malih pacijenata.
Polaganjem kamena temeljca projekt je ušao u novu fazu, no njegov će konačni značaj ovisiti o uspješnoj realizaciji radova, opremanju bolnice i njezinu stavljanju u funkciju u planiranom roku.
