Ramljakov iskaz: Na Knighthead me uputila Martina Dalić

N1 televizija u srijedu je objavila tek dijelove iskaza koje su Uskoku dali Martina Dalić, Ante Ramljak i Zoran Besak. Ranije smo objavili transkript iskaza Martine Dalić i Zorana Besaka, a sada donosimo i cijeli iskaz Ante Ramljaka.

Iskaz Ante Ramljaka detaljno pokazuje koliko je tajnovitost u radu Borg grupe u praksi bila lažna.

Ramljak je s ostatkom radne skupine, a prije nastanka Lex Agrokora, komunicirao s bankama i dobavljačima, ali i s tvrtkama za restrukturiranje. Povrh svega susreo se s Knighead Capital managementom na sugestiju Martine Dalić.

U nastavku donosimo transkript cijelog iskaza Ante Ramljaka:

Ponajprije bih htio iskazati na okolnosti poznanstva s Martinom Dalić koje je isključivo poslovne prirode koju poznajem iz tzv. financijske zajednice. U prosincu 2016. tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić kontaktirala je mog poslovnog partnera Tomislava Matića radi davanja ideje i mišijenja kao i savjeta na projektu države gdje je RH trebala otkupiti dionice INE od Mola. Na tom projektu smo radili mjesec dana, pri čemu u tom vremenu nije bilo govora o trgovačkom društvu Agrokor. Vezano za navedeni projekt mi nismo bili formalno angažirani od RH već su nas tražili savjet u svezi čega smo Tomislav Matić i ja napravili prezentaciju i tu naš posao u svezi navedenog bio gotov.

Što se tiče TD Agrokora, mi smo znali da u Agrokoru ima problema, ali o tome nismo razgovarali, znali smo da ne plaćaju redovito i da imaju dosta visoka zaduženja te je ta okolnost bila poznata u financijskoj zajednici. U veljači, a nakon što je pao kreditni rejting TD Agrokora te je ruski veleposlanik izašao u javnost vezano za poslovanje TD Agrokor, Tomislava Matića je kontaktirala potpredsjednica Vlade te je zamolila da Tomislav Matić i ja dođemo na sastanak. To je bilo sredinom veljače 2017., međutim zbog proteka vremena ne mogu se točno sjetiti datuma. Na sastanak u Vladi došli smo oko 19,00 sati te su tamo bili prisutni Tonči Korunić, Branimir Bricelj, Zoran Besak kao i šest do sedam ministara, medu njima Zdravko Marić, Goran Marić, Tomislav Ćorić, Davor Ivo Stier, šef Kabineta g. Božinović, predsjednik Hrvatskog Sabora g. Božo Petrov, potpredsjednica Martina Dalić i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Na tom sastanku premijer Andrej Plenković i tadašnji predsjednik Hrvatskog Sabora Božo Petrov rekli su nam da su okupili tim financijskih stručnjaka radi utvrđivanja stanja u TD Agrokor te da je to dogovor koalicijsklh partnera da se formira neformalna radna skupina. Prema mom razumijevanju HDZ je predložio tri člana, Tomislava Matića, Tončija Korunića i mene osobno, a Most Branimira Bricelja i Zorana Besaka. Također su nam rekli da su potpredsjednica Vlade Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić prethodno održali sastanak s vlasnikom TD Agrokor Ivicom Todorićem te da su se sa njim dogovorili da će Republika Hrvatska utvrditi stanje u TD Agrokor u svezi čega će vlasnik dostaviti dokumentaciju, a kao glavna kontakt osoba u TD Agrokor za dostavu dokumentacije bio je tadašnji član Uprave društva Ivan Crnjac. Takoder su nam rekli da je vlasnik zatražio financijsku podršku od Republike Hrvatske i da baš zato Vlada treba uvid u stanje stvari društva. Ujedno su odredili da kao glavna kontakt točka ispred Vlade RH je potpredsjednica je Martina Dalić.

Na opisani način se stvorila neformalna skupina koja je započela s radom te smo međusobno komunicirati i e-mailom. U početku je sudjelovao i ministar financija Zdravko Marić, međutim isti se zbog potencijalnog sukoba interesa kao bivšeg zaposlenika TD Agrokor d.d. nije više uključivao u komunikaciju s neformalnom radnom skupinom.

Po formiranju neformalne radne skupine te poruke dobivene dokumentacije TD Agrokor d.d., mi smo brzo uvidjeli opasnost koja prijeti odnosno da je TD Agrokor u problemima, da su dugovi veći nego operativna dobit, te smo iz poslovne i financijske zajednice znali probleme s poslovanjem s mjenicama te smo u konačnici utvrdili da je kriza u Agrokoru velika prijetnja za slom gospodarskog sustava u RH i da zbog toga treba poduzeti mjere radi amortiziranja udara na gospodarstvo u cjelini. Isto tako bih naglasio da smo mi, pritom mislim na neformalnu radnu skupinu, napravili listu pitanja u kojoj smo naveli što bi potpredsjednica trebala zatražiti od odgovornih osoba u TD Agrokor radi utvrđivanja stanja te smo osnovom takve dobivene dokumentacije utvrdili stanje o kojem sam prethodno kazivao.

O svemu smo izvještavali u Vladi RH na više sastanaka. Općenito, na sastancima su najčešće bili prisutni premijer Andrej Plenković, tadašnji predsjednik Hrvatskog Sabora Božo Petrov, šef Kabineta g. Božinović, Martina Dalić, znali su dolaziti pojedini ministri kao i članovi političke stranke Most dok smo na dnevnoj razini imali brifinge s potpredsjednicom Martinom Dalić.

Nakon što smo mi utvrdili stanje u TD Agrokor te isto prezentirali na Vladi RH, premijer nas je upitao što predlažemo te smo u narednim danima počeli razmatrati sve opcije koje su bile raspoložive. Tako smo razmatrali da li bi RH trebala financijski pomoći TD Agrokor, a sve obzirom da je na famoznom noćnom sastanku u veljači 2017. Ivica Todorić u Vladi RH zatražio financijsku pomoć u iznosu od 300 mil. eura. Navedeno znam obzirom su nam to ispričali sudionici sastanka i to g. Plenković, g. Petrov i gđa. Dalić, pri čemu su nam rekli da Ivica Todorić osim što ih je tražio financijsku pomoć u navedenom iznosu, posredno rekao ukoliko mu RH ne pomogne, Rusi će sve preuzeti, misleći na TD Agrokor. Istovremeno, prema našim saznanjima iz financijske zajednice, saznali smo da je započela nervoza u bankama i dobavljačima zbog neiskupljivanja mjenica te smo postali svjesni da ukoliko dođe do stečaja TD Agrokor, a koji je bio neminovan prema stanju stvari, doći će i do stečaja cijelog hrvatskog gospodarstva. Primjerice, samo je 150.000 Ijudi bilo zaposleno u dobavljačima koji su radili s TD Konzum, a kojima je TD Konzum u tom trenutku dugovao 2,5 mlrd. kuna dospjelih obveza preko 90 dana.

Prema našim projekcijama stečaj TD Agrokor d.d. povukao bi za sobom stečaj još najmanje 70 društava iz sastava koncerna kao i brojne dobavljače, a primjena Stečajnog zakona onemogućila bi plaćanje dospjelih obveza o kojima sam sada govorio, jer je Stečajnim zakonom određeno zamrzavanje svih obveza dospjelih prije pokretanja stečajnog postupka. Time bi nastala pat pozicija po kojoj se dobavljači ne bi mogli isplatiti niti u jednom dijelu svojeg potraživanja za trajanja stečajnog postupka. To je bio razlog zbog kojeg postojeći Stečajni zakon kao ni njegova eventualna izmjena nije bila primjenjiva na utvrđenu situaciju.

Nakon navedenog mi smo Vladi RH rekli da je potrebno novo zakonodavno rješenje pri čemu smo ukazali na slučajeve u ltaliji i Austriji koje su države takoder pristupile izradi novog zakonodavnog rješenja u sistemskim značajnim tvrtkama.

Nakon navedenog, u neformalnu radnu skupinu pridružili su se i odvjetnici iz odvjetničkog društva Šavorić i partneri, i to Boris Šavorić, Toni Smrček i Branimir Žarković. Navedeni odvjetnici izabrani su po odluci Vlade RH pri čemu ih se biralo između Viktorije Svić, Gorana Lieja, Danijela Klobučara. Ja sam osobno predložio da se pozovu na razgovor odvjetničko društvo Šavorić i partneri obzirom da sam ih od ranije poznavao te se to društvo bavilo korporativnim pravom. Prema mom sjećanju isti su se u neformalnu radnu skupinu pridružili krajem veljače ili početkom ožujka.

Prije nego smo pristupili izradi novog zakonodavnog rješenja, kazao bih da je osnovna ideja države bila da se napravi zakonodavni okvir kojim će se zaštititi od stečaja TD Agrokor i propasti koji bi imao utjecaj na cjelokupno gospodarstvo, a paralelno i da se vlasniku pomogne da napravi aranžman s bankama radi poboljšavanja svog stanja. Prvenstveno, mi smo se nadali da se zakon nikada neće primjenjivati na TD Agrokor i da će vlasnik naći načine suočavanja s krizom u društvu, te napraviti aranžman s vjerovnicima. Zakon je trebao služiti kao krajnje sredstvo za spas primarno domaćeg dobavljača i osigurati da RH ne troši proračunski novac na saniranje gospodarskih poremećaja. Primjerice, HNB je dao podatak da bi u slučaju stečaja TD Agrokor d.d. najmanje pet manjih banaka zbog svoje izloženosti prema TD Agrokor d.d., financijski propalo, što bi bila šteta za RH u iznosu od 1 ,5 mlrd. eura na osnovu osigurane štednje.

Nakon što je Vlada RH donijela odluku o izradi novog zakonodavnog rješenja, pristupili smo pisanju zakona pri čemu moram kazati, nismo išli prepisivati Marzan law.

Tijekom pisanja zakona glavnu ulogu i riječ imala je tadašnja potpredsjednica Martina Dalić koja je osim naših sugestija tražila mišljenje i od sveučilišnih profesora i drugih stručnjaka. S obzirom na količinu njezinog angažmana, slobodno se može reći da je ona autor tog zakona.

Rad na novom zakonu, moram kazati da smo mi i dalje radili u tajnosti jer nam nije bilo u interesu da onemogućavamo razgovore koje je vlasnik imao s bankama i dobavljačima. Međutim, zbog postojećih okolnosti već je bilo i javno da je TD Agrokor u financijskim problemima te je tijekom ožujka 2017., a obzirom kako sam kazao da sam dio financijske zajednice, meni i pojedinačno drugim članovima neformalne radne skupine počele su se obraćati banke i dobavljači, ali i tvrtke za restrukturiranje poput KPMG-a, Emst&Young, Boston consulting group, Alix partners. U odnosu na predstavnike tvrtki za restrukturiranje koje su mi se obratile moram kazati da sam pojedine znao iz međunarodne financijske zajednice dok primjerice predsjednike tvrtke Alix partners nisam poznavao, već sam ih sve upoznao preko Marka Delića i Branimira Bricelja iz Altere savjetovanja d.o.o. Takoder, obratili su nam se iz tvrtke Moelis koji su bili financijski savjetnici PIKHOLDERA odnosno imatelji založnog prava nad dionicama Agrokora. Moram kazati da na tim sastancima s bankama i dobavljačima ali i tvrtkama za restrukturiranje nisam odavao podatke da je u izradi novi zakon ili detalje sadržaja zakona, već kako sam zajedno s ostalim članovima neformalne skupine bio angažiran od strane Vlade RH, osluškivao sam i skupljao informacije o njihovim namjerama u pogledu daljnjeg postupanja u pogledu TD Agrokor d.d. Ovakvim sastancima bio sam prisutan nekada zajedno s ostalim članovima, a ponekad bi se pojedinačno našao s istima. Naravno da su se pojedine tvrtke za restrukturiranje nudile u smislu mogućeg eventualnog budućeg angažmana jer je to uobičajeno u poslovnom svijetu. Također, 30. ožujka 2017. našao sam se i sa predstavnicima Fonda Knighthead Capital Management na koje me je uputila potpredsjednica Vlade Martina Dalić rekavši mi da su se isti predstavili kao držatelji velikog broja obveznica Agrokora te da žele sastanak. Na tom sastanku bili su prisutni medu ostalim Tomislav Matić, Branimir Bricelj i Zoran Besak te su nam isti prezentirali da su držatelji obveznica i da su zainteresirani da i dalje financiraju TD Agrokor d.d. što smo mi primili na znanje. Moram kazati da u to vrijeme Zakon o izvanrednoj upravi već je krenuo u proceduru odnosno nalazio se na izglasavanju na Vladi RH.

Dakle, kao što sam prethodno kazao, mi smo se sastajali sa svim akterima tržišta, a vezano za Agrokor i istovremeno tim akterima nismo odavali nikakve povjerljive informacije vezane za izradu zakona, niti smo znali da li će u konačnici zakon biti izglasan te aktiviran od strane TD Agrokor. U odnosu na status skupine koja je radila na izradi zakona i pritom mislim na Tomislava Matića, Branimira Bricelja, Tončija Korunića, Borisa Šavorića i Zorana Besaka kao i mene osobno, bili smo svjesni da srno mi neformalna skupina zamoljena za pomoć i savjet od strane Viade RH. Među sobom mi smo razmatrali da li bi se obratili Vladi RH s nekom inicijativom za formaliziranje svog statusa kao radne skupine Vladinih savjetnika, medutim, isto nismo učinill obzirom da nismo ni znali što će se dalje događati, kao niti gdje ćemo se mi kao stručnjaci svaki individualno na tržištu pozicionirati. U e-mail prepisci tu temu je potegnuo Boris Šavorić obzirom da je upravo radi rada na zakonu raskinuo suradnju s VTB bankom. Također moram kazati da mi nismo kao tzv. „grupa” imali nikakve planove da bi korištenjem situacije da smo zamoljeni za pomoć od strane Vlade RH kasnije to koristili u cilju grupnog angažmana. Međutim mi nismo to nikada kornunicirali niti prema Vladi RH, pri tome mislim prvenstveno ni prema Martini Dalić prema osobi s kojom smo svakodnevno komunicirali. Ono što smo bili svjesni je s obzirom na naš profesionalni background da ćemo ako dođe do primjene zakona vjerojatno biti angažirani od strane nekog od sudionika, bile to banke, dobavljači ili netko drugi.

Nadalje, nakon što je zakon prošao proceduru, isti je izglasan u Hrvatskom Saboru, mislim da je to bilo 5. ili 6. travnja 2017. te tada nismo znali što će biti daljnja sudbina, hoće li se zakon aktivirati ili ne, odnosno nismo mogli predvidjeti dinamiku daljnjih događaja. Međutim, 7. travnja 2017. Toni Smrček me obavještava da je Ivica Todorić Trgovačkom sudu podnio zahtjev za aktivaciju zakona te da su istog zvali s Trgovačkog suda ne znajući kakvo rješenje treba donijeti. Mislim da su istog kontaktirali obzirom da je vrijeme izrade zakona isti se raspitivao na Trgovačkom sudu o stečajnom postupku ili slično.

U tom trenutku ja niti bilo koji od drugih članova neformalne skupine nismo znali tko će biti izvanredni povjerenik niti smo o tome razgovarali, obzirom smo bili svjesni da je to politička odluka. Mislim idućeg dana Branimir Bricelj me obavijestio da ga je premijer pozvao na sastanak, a vezano za imenovanje Izvanrednog povjerenika.

Istoga dana mene je kontaktirao Božo Petrov te mi rekao da bi ispred Mosta ja bio predložen za izvanrednog povjerenika, što sam ja odbio obzirom sam znao da je Branimir Bricelj pozvan na razgovor te sam istoga smatrao kompetentnim za izbor. Međutim, navečer me kontaktirao Branimir Bricelj te me obavijestio da ne želi prihvatiti prijedlog da bude izabran za izvanrednog povjerenika, na što sam mu rekao da bi o tome onda trebao odmah izvijestiti potpredsjednicu Dalić. Idućeg jutra kontaktirala me potpredsjednica te me zamolila da popodne dođem na sastanak s premijerom navodeći mi da nemaju koga drugog staviti za prijedlog za imenovanje izvanrednog povjerenika te da će predložiti mene, na što sam pristao obzirom da smatram da se takvo nešto u tim okolnostima nakon izglasavanja zakona ne odbija, zbog osjećaja dužnosti i odgovornosti. Tog dana na sastanku s premijerom isti mi je rekao da će me Vlada RH predložiti za izvanrednog povjerenika i na što sam ja pristao. Tada sam premijeru i potpredsjednici rekao da mislim za svoj krizni management angažirati u svojstvu savjetnika izvanrednog povjerenika sve ljude koji su radili na zakonu obzirom da su isti bili upoznati sa stanjem u TD Agrokor te imaju potrebna znanja i iskustva za brzo djelovanje koje je bilo nužno. Ja sam za to imao zakonsko uporište u Zakonu o izvanrednoj upravi. S druge strane ja sam bio svjestan da preuzimam ulogu organa trgovačkog društva koje je 30 godina prije toga držao vlasnik Ivica Todorić, i bilo mi je jako važno da se u prvim kriznim danima mogu osloniti na pomoć ljudi kojima ja vjerujem. Tako sam po imenovanju za izvanrednog povjerenika u svoj krizni management pozvao Tomislava Matića, Branimira Bricelja, Zorana Besaka, Marka Delića, Borisa Šavorića, Tončija Korunića, odnosno njihova trgovačka društva, a što sam i javno objavio u medijima.
U tom trenutku ja kao izvanredni povjerenik sa svojim kriznim managementom imao sam jedini cilj stabilizirati situaciju u društvu, prvo je što smo htjeli s obzirom na blokadu računa i stanje samog računa TD Agrokor d.d. jest osigurati kredit, za što sam zadužio Branimira Bricelja, Marka Delića i Tončija Korunića koji su pregovarali s bankama te u konačnici ishodili kredit od 80 mil. eura, dok smo s druge strane Tomislav Matić, Zoran Besak i ja razgovarall s dobavljačima i bankama, a vezano za dug po mjenicama. Boris Šavorić bio je zadužen za sastavljanje primopredajnog zapisnika svim povezanim i ovisnim društvima TD Agrokor d.d. i sl., čije odvjetničko društvo sam angažirao isključivo privremeno te sam sa istima nakon mjeseca napravio raskid angažmana, te je to odvjetničko društvo primilo naknadu za obavljeni posao. Osim navedenih osoba, kao savjetnike angažirao sam i postojeće zaposlenike TD Agrokor i to Vladimira Bošnjaka kojeg sam poznavao od ranije te sam istog promovirao u savjetnika za financije, pravnike Hidu Lajtmana i Dubravka Perovića, Luku Cvitana za područje financija, Anju Linić Sikavicu za područje PR-a. Inače za područje PR-a angažirao sam i Kristinu Laco odnosno njeno trgovačko društvo koju sam upoznao u Vladi RH kada je ista pripremala moje obraćanje javnosti kao izvanrednog povjerenika i moj životopis te sam zaključio da je brza, sposobna i potrebna za ovakvu vrstu posla. Takoder, po mom dolasku bili su prisutni i stranci koji su bili od ranije angažirani, i to odvjetničko društvo Kirkland&Ellis, Alvarez&Marshall, tvrka za restrukturiranje angažirana po Ivici Todoriću koja nam je ujedno i prezentirala novčanu situaciju, Houlikan Lockey financijski savjetnici zaduženi za restrukturiranje financijskog duga.

Isto tako jedna od mojih zakonskih obveza je bila da u roku od 30 dana imenujem menadžera za restrukturiranje. Dakle, ja sam za navedeno zadužio Marka Delića i Branimira Bricelja koji su uputili pozive tvrtkama za restrukturiranje koje sam izabrao, bilo da su se meni već ranije javili ili sam za njih znao s međunarodnog tržišta. Ujedno sam i pozvao tvrtku Alvarez&Marshall na dostavljanje ponude međutim oni ponudu nisu dostavili. Što se tiče poziva na dostavljanje ponuda s obzirom na izvanredne okolnosti, to je vršeno telefonskim putem ili e-mailom te su svi zamoljeni da u roku do 7 dana dostave ponudu i dođu na prezentaciju. Sve pozvane tvrtke, osim Alvarez&Marshall dostavile su ponudu i došle na prezentaciju na kojoj smo bili Hido Lajtman, Vladimir Bošnjak, Marko Delić, Tomislav Matić, Zoran Besak i ja te smo sa istima obavili intervju. Sve ponude i prezentacije analizirane su u dokument koji smo zajedno sastavili te smo na kraju odlučili da je ponuda tvrtke Alix partners najbolja zbog njihovih referenci, broja Ijudi, troška. Svi ponuditelji imali su namjeru angažirati lokalne podizvođače, pri čemu u trenutku davanja ponude nije bilo govora koji lokalni podizvodači će biti angažirani, a sasvim je uobičajeno da je podrška lokalnih podizvođača neophodna u provođenju postupka restrukturiranja. Moram kazati da, prilikom odabira menadžera za restrukturiranje vodili smo se objektivnim kriterijima potrebnim da se restrukturiranje obavi što brže i kvalitetnije bez bilo kakvih utjecaja od strane bilo koga ili uvjeta da isti budu angažirani kao podizvođači.

Nakon što smo odlučili da je Alix partner najbolji ponuditelj, uputio sam prijedlog Ministarstvu gospodarstva te sam dostavio cjelokupnu dokumentaciju i dobili odobrenje za sklapanje ugovora.

Nakon što sam Alastaira Beveridgea, odgovornu osobu iz tvrtke Alix partners, obavijestio da su oni izbor izvanredne uprave te da ćemo po odobrenju s njima zaključiti ugovor, isti mi je rekao da kao lokalne podizvodače ima namjeru angažirati ljude iz mog savjetničkog tima kao izvanrednog povjerenika, a sve iz razloga njihovih referenci, poznavanjem stanja u TD Agrokor i u konačnici troška jer im se više isplatilo angažirati postojećeg lokalnog nego da oni moraju angažirati nekog svog podizvođača. Također bih kazao da cijena koju smo ugovorili s tvrtkom Alix partners nije utjecala na njihov angažman podizvodača odnosno TD Agrokor d.d. pod izvanrednom upravom zaključuje dodatne anekse kojima je povisio tjedne naknade tvrtke Alix partners, međutim to je bilo isključivo zbog dodatnog opsega posla i angažiranje dodatnih ljudi iz Alix partners specijaliziranih za maloprodaju. Ujedno, kao savjetnike izvanredna uprava angažirala je i tvrtke koje su već tamo djelovale po mom dolasku i to Kirkland&Ellis, Houlickan Lockey i Ithuba. O svim angažiranim savjetnicima i troškovima ja sam izvještavao sud mjesečnim izvještajima ali i Vjerovničko vijeće koje nije imalo primjedbi.

Cijeli iskaz Martine Dalić na USKOK-u: Sve o Grupi Borg, noćnim sastancima s Todorićem, koliko su Plenković i Marić znali

Dalija Orešković: Ciljano se napravio sustav koji omogućava grupi ljudi da ostvari korist za sebe. To je sumrak

Facebook Komentari