Što je lozinka duža, to je sigurnija. Smatra se da primjerice jedna doista sigurna lozinka, kod koje bi trebalo nekoliko stoljeća da ju počinitelji “razbiju”, ima najmanje 12 znakova. Uputno je kombinirati i velika i mala slova, staviti i brojeve, posebne znakove poput “@, #, !, %” itd. Ako napravite takvu lozinku, doista ste sigurni.
Ustvrdio je to Renato Grgurić, policijski službenik Kibernetičke sigurnosti MUP-a RH gostujući u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
U Americi nije neobično zalijepiti papirić preko kamere na laptopu zbog mogućnosti da netko s druge strane gleda. Da je strah opravdan dokazao je i sam tvorac Facebooka Mark Zuckerberg. Fotografija na kojoj sjedi ispred svog laptopa kojemu je na kameru zalijepio naljepnicu obišla je svijet.
Postoji li realna mogućnost da se netko priključi na naše računalo i prati što rade ukućani? Mogućnost postoji, kaže Grgurić. Naime, ako ste otvorili nekakav sumnjivi privitak elektronične pošte, počinitelji doista mogu preuzeti nadzor nad vašim računalom i doista mogu pratiti vaš rad. “No građani ne moraju biti zabrinuti, nego oprezni. Ako imate dobar antivirusni program na vašem računalu i redovito ga ažurirate, jako je mala šansa da vas netko nepoznat gleda”, dodaje ipak.
Osvrnuo se i na nedavne događaje. “Dosta građana je dobilo poruke elektroničke pošte u kojima nepoznate osobe navode da posjeduju njihove korisničke podatke ili lozinku za određene internetske servise. Poruke su zapravo ucjenjivačke naravi. Dosta zabrinutih građana je zvalo, policija je intervenirala i izdala priopćenje. Građani ne moraju biti zabrinuti, ali moraju biti na oprezu i promijeniti svoje lozinke na internet servisima koje koriste. U ovom trenutku smatramo da nisu ugroženi, odnosno kompromitirani njihovi podaci”, kaže.
Grgurić objašnjava da je prije nekog vremena, možda prije godinu-dvije, došlo do tzv. curenja podataka s velikih internetskih servisa pa počinitelji posjeduju bazu podataka s velikom količinom korisničkih imena i lozinki i sada ucjenjuju građane. “No dobra je vijest da je to bilo prije dosta vremena i većina građana je promijenila svoje lozinke”, dodaje. Počinitelji su u takvim situacijama nažalost uglavnom izvan Hrvatske, kaže, pa ih nisu uhvatili.
“Naša policija je članica Interpola, no puno bitnije – Europola. To je agencija Europske unije, policajaca koja nam pomažu u razmjeni podataka i elektroničkih dokaza između država članica”, objašnjava.
Na što sve paziti kad idemo na internet vezano za sigurnost naših osobnih podataka? “I kad dajete osobne podatke oni se u pravilu upotrebljavaju za nekakve legitimne svrhe, no nažalost mogu se i zloupotrijebiti. Problem je u tome kako prepoznati situacije u kojima se naši podaci zloupotrebljavaju, odnosno bar posumnjati u takve situacije. Građani najčešće na internetu kupuju i tom prilikom daju svoje osobne podatke. Ako kupujete proizvode od strane renomiranih proizvođača na internet stranicama koje su poznate, ne bi trebali imati problema. Svakako je jako bitno pogledati u gornjem lijevom kutu da se radi o internet protokolu, a to su mala slova ‘https’, što znači da se radi o sigurnom protokolu koji evidentira vaše podatke kada ih dajete određenoj trgovini i nedostupni su trećim osobama”, objašnjava Grgurić.
S druge strane, napominje da ne biste trebali davati osobne podatke kada kupujete proizvode putem internetskih oglasnika od strane privatnih osoba. Za to, kaže, doista nema potrebe. “U zadnjih nekoliko dana javljaju nam se građani koji su nasjeli na različite nagradne igre putem društvenih mreža, u ovom slučaju Facebooka, kada ih nepoznate osobe traže da skeniraju ili fotografiraju obje strane svoje osobne iskaznice. Nažalost, dio građana u trenutku kad pošalju svoje osobne podatke shvati da se zapravo radi o zlouporabi ili mogućnosti zlouporabe u nekom budućem razdoblju”, objašnjava.
Što može učiniti netko s podacima s vaše osobne iskaznice? “Može primjerice u vaše ime sklopiti ugovor s telekomunikacijskim operaterom i obvezati vas da tijekom 24 mjeseca za neku drugu osobu plaćate obveze”, odgovara Grgurić.
A kako na prvi pogled prepoznati sumnjiv e-mail? “Svoje osobne podatke nikad nemojte davati putem e-mailova. Naime, većina trgovačkih društava različitih firmi će vaše osobne podatke tražiti tako da ćete ih ukucavati na njihovim internetskih stranicama, nikad ih nećete davati putem elektroničke pošte. Svakako treba biti oprezan prilikom otvaranja privitaka elektroničke pošte jer se maliciozni računalni programi uglavnom nalaze u tim privicima i ako dobijete privitak od neke vama nepoznate osobe, makar on bio u PDF formatu, iza njega se može naći nekakva datoteka koja se može mimo vašeg znanja i volje instalirati na vašem računalu i preuzeti nadzor nad njime”, pojašnjava.
Društvene mreže su nam omogućile da komuniciramo s jako puno ljudi, ali su nam donijele i neke opasnosti. Opasno je, primjerice, objavljivati fotografije i video snimke s označenom lokacijom. “U principu nema nikakve potrebe da objavljujete fotografije i video zapise s uključenom lokacijom, posebice ako će taj podatak na društvenoj mreži biti javan ili dijeliti svoju lokaciju primjerice na WhatsAppu ili Viberu, dakle nemojte to raditi. Često se dogodi da i različiti internetski servisi imaju defaultnu opciju da vam se automatski uključi lokacija, vi to dopuštenje dajete tijekom instaliranja, a da toga zapravo niste ni svjesni. Tako da je bolje isključiti unutar postavki same aplikacije ili izravno na vašem mobilnom telefonu”, kaže Grgurić i napominje da lokaciju ne treba objavljivati, jasno, ni zbog provalnika.
Adresa na koju se građani mogu obratiti kad posumnjaju u zlouporabu je policija@mup.hr.
