Vojvođanski Hrvati čekali su četvrt stoljeća na djelomičnu zadovoljštinu. Haški sud osudio je četničkog vojvodu Vojislava Šešelja za zločin protiv čovječnosti protjerivanja Hrvata iz Hrtkovaca.
Nakon njegovog poziva na odlazak ili smrt u lipnju 1992., koji im je uputio sa skupa svojih pristaša, 1200 obitelji iselilo je u roku od samo 3 dana. Oslobađajuća presuda preinačena je u 10 godina zatvora, koje je već proveo u pritvoru, pa ostaje na slobodi.
I dalje prijeti: ne stidim se zločina, sve bih ponovio, kaže Šešelj, a prvi na meti su mu predstavnici vojvođanskih Hrvata koji su pozdravili presudu. Što će učiniti srbijanska a što hrvatska vlada?
U Hrtkovcima, danas većinski srpskome selu, bio je Igor Rotim.
Nakon izbacivanja srpskih terorista s okupiranih Plitvičkih jezera, prije 27 godina, desna ruka Slobodana Miloševića, Vojislav Šešelj započeo je progon vojvođanskih Hrvata. U isto vrijeme Srbe u Hrvatskoj pozivao je na rat. Izravna posljedica takve politike je oko 40 tisuća Hrvata iseljenih iz Vojvodine i Srbije.
Prema haškim dokumentima, samo iz Hrtkovaca protjerano je 772 Hrvata. Oni koji su ostali ne žele govoriti o devedesetima i Šešelju. Tim više što je do ove presude za zločine u Hrtkovcima pokrenut tek jedan kazneni postupak, bivšem predsjedniku mjesne zajednice danas pokojnom Ostoji Sibinčiću, a i on je oslobođen krivnje.
U knjizi koja je bila dio dokaznog materijala na suđenjima Miloševiću i Šešelju, velečesni Kljajić iz Surčina dokumetirao je većinu zločina počinjenih nad Hrvatima u Srijemu. Od zastrašivanja, protjerivanja do ubojstava.
Od haške potvrde srbijanske odgovornosti za događaje u Vojvodini devedesetih, hrvatska manjina u Srbiji očekivala je mogućnost za izgradnju boljih odnosa u budućnosti. Umjesto toga, hrvatskog predstavnika u parlamentu radikali su optužili za izdaju, a Šešelj Nenadu Čanku i Tomislavu Žigmanovu prijeti novim zločinom.
