Sjeverna Amerika na udaru je ciklonske bombe, a u Australiji zbog visokih temperatura topi se asfalt, kod nas umjesto zime temperaturno proljeće. Što se to događa s vremenom? Jesu li ovo samo trenutačni ekstremi ili naznaka dugoročnih klimatskih promjena? Je li glavni krivac za promjene globalno zatopljenje? Može li se uopće globalno zatopljenje zaustaviti ili ćemo uz njega morati naučiti živjeti?
Više o tome u emisiji “U mreži Prvog” urednice Marije Gerbec Njavro govorili su klimatolog Branko Grisogono, meteorologinja Nataša Strelec Mahović te voditelj klimatskoga programa Zelene akcije Luka Tomac.
“Prosjeci nam sve manje i manje znače jer u toplom sustavu, a Zemlja postaje sve topliji sustav, imamo veću vjerojatnost za ekstremne događaje, i to tople i hladne. Dakle, više je ekstrema, mijenja se klima po svim mogućim skalama. No za ovakvu jednu pojavu ne možemo reći da je posljedica globalnog zatopljenja jer je vrlo teško dokazati da je to posljedica klimatskih promjena. Vjerojatno je ovo uzrokovano recentnim klimatskim promjenama za koje znamo da ih je čovjek uzrokovao”, rekao je klimatolog Branko Grisogono. Na konstataciju da se s njim neki svjetski vođe ne bi složili jer smatraju da su ovo samo ciklusi kazao je: “Ne samo neki svjetski vođe nego i neki moji kolege”.
“Ako pogledamo pregled godine, ali i globalno u SAD-u, imali su najveće požare u Kaliforniji te tri velike oluje koje su zahvatile područje oko Floride. Kad pričamo o klimatskim promjenama i rješenjima te o tome što možemo napraviti po tom pitanju, moramo uvijek razmišljati u dva smjera: znači ublažiti klimatske promjene na način da se smanje emisije i čovjekov utjecaj te isto tako razmišljati kako se prilagoditi postojećem stanju”, kazao je voditelj klimatskoga programa Zelene akcije Luka Tomac.
Na pitanje koliko je nauobičajeno da imamo ovako toplo vrijeme u ovo doba godine, meteorologinja Nataša Strelec Mahović kazala je da je to svakako neuobičajeno. “Prošle godine u ovo vrijeme imali smo jedan hladni val, polarni zrak koji se spustio duboko u europsko kopno i danima se zadržavao. Ove godine imamo visinsko strujanje s Atlantika i situaciju da konstantno pritječe iznimno topao zrak. Kroz dugoročno razdoblje, sve do trećeg mjeseca očekujemo iznadprosječno toplo vrijeme.”
Na pitanje kako to da ovi ekstremi postaju sve češći, klimatolog Grisogono kazao je da je to sve zbog toplijeg sustava. “Što ste u zagrijanijem sustavu, to su odstupanja češća, u prosjeku intenzivnija i mogu dugo trajati. Prosjeci vam tada sve manje znače.”
“Činjenica je da je temperatura na području Hrvatske porasla u odnosu na nekakve klimatologije. S obzirom na iskustva prethodnih godina bojim se da ćemo i ovog ljeta imati situaciju s vrućim ljetom”, najavila je meteorologinja Strelec Mahović. Na pitanje kakvo nas vrijeme očekuje u budućnosti kazala je: “Tridesetogodišnje projekcije pokazuju da će klime biti sve blaže i ljeta će biti sve toplija. Dakle, imat ćemo u prosjeku sve višu temperaturu zraka. Oborinski režim isto će se poremetiti, tako da ćemo morati potražiti i neke nove kulture na nekim područjima koje ćemo uzgajati umjesto ovih dosadašnjih.”
Na pitanje kakvo nas vrijeme očekuje u sljedećim desetljećima i što činiti, Grisogono je rekao: “Mi ako sad ne počnemo pripremati mjere prilagodbe klimatskim promjenama, onda ne možemo postići onih dva, dva i pol posto stupnja više do kraja stoljeća nego ćemo imati više. A to znači onda višu razinu mora i niz drugih problema.”
Govoreći o tome možemo li mi uopće zaustaviti ove promjene, Luka Tomac je kazao kako vjeruje da ih možemo ublažiti.
O klimatskim promjenama i vremenskim ekstremima bilo je riječi i u Studiju 4. Više o ovoj temi govorio je profesor s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Mirko Orlić.
Potvrdio je kako je riječ o ekstremima i vremenskim anomalijama.
“Govorimo o tome da uz globalno zatopljenje, a tu mislimo na prosjek za cijelu Zemlju imate pojave vrlo visokih temperatura, ali i vrlo niskih temperatura”, istaknuo je Orlić. Napomenuo je kako ove promjene uključuju i promjene u količini oborina, tlaku zraka, vjetru te drugim dijelovima klimatskog sustava kao što je more.
