UŽIVO Praljak: Slobodan Praljak nije ratni zločinac, odbijam vašu presudu; nešto je popio, prekinuta sjednica!

Žalbeno vijeće UN-ova suda u Den Haagu pod predsjedanjem Carmela Agiusa počet će u 10 sati čitati svoj konačni sud o odgovornosti političkih i vojnih vođa bosanskohercegovačkih Hrvata za teške zločine nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu tijekom rata u BiH.

Lideri najmalobrojnijeg naroda u BiH nepravomoćno su u svibnju 2013. osuđeni na ukupno 111 godina zatvora zbog ubojstva, silovanja, deportacije, zatvaranja, uništavanja imovine širokih razmjera i drugih zločina.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Suci su većinom glasova, uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, presudili kako im je cilj bio etnički očistiti Bošnjake iz većinski hrvatskog dijela BiH i u slučaju raspada države pripojiti ga Hrvatskoj, prema zločinačkom planu u kojem je sudjelovao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i uz njega ministar obrane Gojko Šušak i načelnik glavnog stožera Janko Bobetko.

Iako Haški sud utvđruje kaznenu odgovornost pojedinaca, a ne država, kvalifikacije iz prvostupanjske presude negativno govore o ulozi Hrvatske i tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u ratu u susjednoj državi.

Hrvatska se dvaput pokušala uključiti u postupak u svojstvu prijatelja suda tvrdeći da će njezini pravni stručnjaci i povjesničari opovrgnuti teze tužiteljstva o udruženom zločinačkom pothvatu i sudjelovanju hrvatskog državnog i vojnog vrha u tome. Sud je to oba puta odbio.

Žalbu na prvostupanjsku presudu uložili su i tužiteljstvo, koje traži veće kazne, i branitelji šestorice optuženih, koji traže oslobađanje ili novo suđenje zbog pogrešnih zaključaka u prvostupanjskoj presudi.

Čitanje presude:

Na početku su se predstavili predstavnici Tužiteljstva, optužbe i obrane. Berislav Pušić se odrekao prava da bude prisutan na izricanju presude, kazao je predsjedatelj Žalbenog vijeća Carmel Agius.

Čita se sažetak presude

Ovo je bio dug i složen predmet i proteklo je puno vremena, kazao je sudac i sumirao navode iz optužnice i prvostupanjske presude.

“Cilj udruženog zločinačkog pothvata imao je za cilj dominaciju Hrvata u Herceg-Bosni kroz etničko čišćenje muslimanskog stanovništva.Raspravno vijeće je konstatiralo da su tisuće osoba bile žrtve zločina počinjenih od strane HVO-a. Vijeće je zaključilo da su sva šestorica bili sudionici u udruženom zločinačkom pothvatu”, citirao je optužnicu sudac Carmel Agius.

Prešlo se na žalbene podneske.

Augis je naveo da je odbačen prigovor Praljka i Stojića da se kao dokazi izbace dnevnici Ratka Mladića, za koje su optuženi naveli da je riječ o dokazima iz druge ruke.

“Žalbeno vijeće konstatira da oni nisu pokazali postojanje greške”, kazao je Augis.

“Vijeće odbija navode da je UZP postojao samo tamo gdje su se vodile borbe. Režim teških kršenja Ženevske konvencije može se primijeniti na cijelom području BiH. Okupacija je činjenično pitanje kojeg treba analizirati od slučaja do slučaja. Žalbeno vijeće ukida osude žalitelja za razaranje i oduzimanje imovine velikih razmjera u vezi s jednim incidentom”, kazao je sudac.

“Praljak tvrdi da je sudsko vijeće pogrešno zaključili da su civili natjerani na odlazak. Pripadnici HVO koristili su kamione za premještanje civila i tjerali ih na preseljenje. Žalbeno vijeće podsjeća da premještanje stanovništva ne može biti opravdano kada je uzrokovano humanitarnom krizom koju su osumnjičeni sami izazvali. Odbacuje se Praljkova žalba”, kazao je sudac.

“Žalbeno vijeće podsjeća da protupravno zatočenje može dogoditi i kada se civili drže u kućama i imaju određenu slobodu kretanja. Nije bilo greške u tvrdnji kako su civili bili protupravno zatvarani. Praljkova žalba se odbija”, kaže Aigus.

“Moglo se zaključiti da HVO nije proveo individualne procjene nad muslimanima sposobnim za vojsku u razumnom roku kojeg propisuje zakon. Ti su muškarca bili nasilno uhićivani zajedno s muslimanskim ženama i djecom. Raspravno vijeće zaključilo je da uhićivanja nisu bila opravdana. Petković nije pokazalo da je raspravno vijeće pogriješilo.”, kaže Aigus.

“Stojić, Praljak, Petković i Ćorić tvrde da ratne zločine ne mogu počiniti vojnici nad pripadnicima vlastite vojne sile. Žalbeno vijeće smatra da je raspravno vijeće ispravno uzelo u obzir lojalnost muslimana pripadnika HVO-a, a ne samo njihovo državljanstvo. Žalbeno vijeće nalazi da nije pokazano postojanje ikakve greške”, kazao je sudac.

“Raspravno vijeće zaključilo je kako je jedan tenk HVO-a cijeli dan je gađao stari most u Mostaru te je most bio na rubu rušenja. Njegovo razaranje je bio vojni cilj. Vijeće je zaključilo da je učinak razaranja bio nesrazmjeran. Zaključeno je i kako je HVO odgovoran za bezobzirna razaranja. Stojić, Praljak i Petković nisu pokazali da je došlo do bilo kakve greške. Primarni cilj HVO bio je uzrokovanje psihičke i fizičke greške stanovništva. Stari most je bio vojni cilj”, kazao je sudac.

Žalbeno vijeće preinačuje zaključak da je uništavanje starog mosta predstavljalo razaranje neopravdanom vojnom nužnošću.

Sudsko vijeće je zaključilo da je HVO gađao i uništio 10 džamija u istočnom Mostaru kao i imanja Muslimana u Prozoru. No, navode, to ne predstavlja ozbiljno kršenje Ženevske konvencije. Žalbeno vijeće odobrava žalbenu osnovu tužiteljstva u ovom pogledu, ali nije donijelo osuđujuće presude na žalbi.

Stojić i Praljak tvrde da je vijeće pogriješilo u zaključku da su granatiranja neselektivna. Žalbeno vijeće taj zaključak poništava.

Udruženi zločinački poduhvat

Razmišljanja Žalbenog vijeća čine najveći dio presude, rekao je Agius. Nije dokazano da je sudsko vijeće pogrešno interpretiralo UZP.

“Tvrdi se da su postojale greške u definiciji zajedničkog zločinačkog cilja. Nitko od žalitelja nije pokazao nikakvu grešku”, kazao je sudac.

“Nijedan od žalitelja nije pokazao nikakvu grešku u činjenicama ili primjeni prava u zaključcima sudskog vijeća u pitanju”, kaže Agius.

Prlić, Praljak i Pušić osporavaju zaključak da su Tuđman i drugi lideri imali za cilj da se osnuje hrvatski entitet koji bi omogućio pripajanje Hrvatskoj. Postojale su greške u definiciji udruženog zločinačkog poduhvata, usprkos obimu žalbi, ali nitko od žalitelja nije pokazao nikakvu grešku po ovom pitanju.

Pušić nije dokazao grešku kod zaključka Raspravnog vijeća i Žalbeno vijeće je zaključilo da je on značajno doprinio UZP-u. Žalbeno vijeće odbacilo je Ćorićeve žalbe. Praljak nije dokazao da nije sudjelovao u UZP-u u vremenu nakon što je napustio mjesto načelnika Glavnog stožera HVO-a. Odbacuje se dio žalbe Praljka po kojoj on nije mogao znati za zločine u Stupnom Dolu u općini Varoš.

Tužiteljstvo je tražilo ponovno suđenje i povećanje kazni. “Ako bi trebalo preispitati zaključke raspravnog vijeća, to bi predstavljalo ponovnu cjelokupnu analizu cijelog postupka, ali žalba nije ponovljeni postupak”, kazao je sudac. Odbija se naložiti ponovno suđenje ili pojedina pitanja vratiti u postupak.

Osuda:

Jadranko Prlić – potvrđuje kaznu od 25 godina zatvora, obračunava se pritvor

Bruno Stojić – potvrđuje kaznu od 20 godina zatvora, obračunava se pritvor

Slobodan Praljak – potvrđuje kaznu od 20 godina zatvora, obračunava se pritvor

Praljak: Slobodan Praljak nije ratni zločinac, s prijezirom odbijam vašu presudu

Potom je nešto popio iz bočice, čini se otrov…zasad nema informacija

Facebook Komentari