Djetinjstvo je vrlo važno u razvoju pojedinaca i ono ima veliku ulogu u tome kakve ćemo postati osobe u odrasloj dobi. Prema novim istraživanjima, djetinjstvo može djelovati na naš organizam čak i na razini gena.
Na Sveučilištu Northwestern znanstvenici su napravili analizu stotina gena koji su povezani s upalama tražeći epigenetske promjene. Oni su htjeli provjeriti pretpostavku o vezi između iskustava iz djetinjstva i nastanka raznih upalnih procesa koja bi mogla prouzrokovati promjene na samim genima.
Iako je naš genski kod zapisan već i na samom začeću, mnogobrojna istraživanja su pokazala kako se pojedini geni nastavljaju modificirati kroz procese koji se nazivaju epigenetski procesi. Jedan takav proces je metilacija u kojoj se CH3 spaja na strukturu DNK i remeti njenu funkciju.
Stručnjaci su došli do spoznaje kako i najmanja promjena u okolišu može imati utjecaja na gene. Promjene na njima nastaju kao odgovor na promjene u okolini.
Voditelj studije Thom McDade kaže: “Mogli bismo imati gene u našem tijelu koji bi mogli prouzrokovati zdravstvene probleme, ali ako su ti geni tihi, tj. ako su isključeni zbog epigenetskih procesa, to može biti dobra stvar.”
U studiji je sudjelovalo 500 ispitanika s Filipina, a podaci su obuhvaćali period od 1980-ih. Godine 2005. su prikupljeni uzorci krvi te su stručnjaci analizirali 114 gena povezanih s imunološkim procesima koji uzrokuju upale. Otkriveno je kako je metilacija 9 gena usko povezana s brojem varijabli iz djetinjstva kao što su socioekonomski status, odsutnost jednog roditelja pa čak i podatak je li osoba rođena za vrijeme suša.
Znanstvenici su mogli predvidjeti hoće li se jedna ili više upala aktivirati.
Ovo istraživanje bi moglo pomoći u objašnjavanju određenih kardiovaskularnih bolesti i upalnih stanja u određenim zajednicama. Razne promjene u našem imunološkom sustavu mogu utjecati na to kako se borimo protiv bolesti. Okolina u kojoj živimo utječe na naše gene i ono što se odgodi u ranom djetinjstvu može ostaviti trajne posljedice u odrasloj dobi.
