Nobelova nagrada za fiziku za 2017. ove godine je dodijeljena za rad na polju gravitacijskih valova, priopćila je Švedska kraljevska akademija u Stockholmu.
Američki znanstvenici Rainer Weiss, Barry Barish i Kip Thorne nagrađeni su u utorak Nobelovom nagradu za fiziku za doprinos otkriću gravitacijskih valova, jedne od ključnih teza iz teorije relativnosti Alberta Einsteina
“To je bilo nešto potpuno novo i drugačije, to je otvaranje neviđenih svjetova. Otkriće koje je uzdrmalo svijet”, priopćila je Švedska akademija znanosti koja dodjeljuje Nobela za fiziku.
Trojac znanstvenika najzaslužnijih za otkriće gravitacijskih valova bio je veliki favorit za ovogodišnju nagradu. Među sobom će podijeliti devet milijuna švedskih kruna (sedam milijuna kuna).
Američki znanstvenici su u veljači prošle godine bili prvi koji su nedvojbeno izravno opazili gravitacijske valove, čije je postojanje na temelju svoje opće teorije relativnosti prije točno stotinu godina predvidio Albert Einstein. A zatim su to još jednom ponovili u listopadu.
Otkriće je rezultat rada gotovo tisuću znanstvenika iz čitavog svijeta okupljenih u LIGO-u (Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory), milijardu dolara vrijednom eksperimentu pokrenutom 1992. godine koji uključuje dva golema detektora gravitacijskih valova smještena u američkim saveznim državama Louisiani i Washingtonu, međusobno udaljena 3000 kilometara.
Trojica nagrađenih predvodila su projekt.
“To je stvarno divno”, kazao je Rainer Weiss nakon što je saznao da je postao nobelovac.
Znanstvenici su pomoću tih sofisticiranih uređaja detektirali sudar dviju gigantskih crnih rupa udaljenih 1,3 milijardu svjetlosnih godina – nalazile su se negdje iza Velikokoa Magellanova oblaka na nebu južne hemisfere.
U strahovitom sudaru crnih rupa od kojih je jedna bila mase 35 puta veće od Sunca a druga tek nešto manja, koji je trajao samo 20 milisekundi, nastala je nova crna rupa i stvoreno je gravitacijsko polje koje je iskrivilo prostor-vrijeme valovima koji su se proširili diljem svemira.
Otkriće predstavlja tri prekretnice za fiziku: prvu izravnu detekciju gravitacijskih valova, prvu detekciju binarne crne rupe, te dosad najuvjerljiviji dokaz da su crne rupe objekti predviđeni Einsteinovom teorijom. Potvrda postojanja gravitacijskih valova posve je u skladu s teorijskim predviđanjima i stoga predstavlja još jednu potvrdu “standardnog modela” svemira, ali bi moglo označiti i početak nove ere astrofizike.
Nobelova nagrada za fiziku druga je iz ovogodišnjeg niza. Priznanje za medicinu u ponedjeljak su dobili američki znanstvenici Jeffrey C. Hall, Michael Rosbash i Michael W. Young za otkriće kompleksnih molekularnih mehanizama čovjekova biološkog sata.
U istraživanjima je sudjelovao i Damir Buškulić, fizičar podrijetlom iz Hrvatske koji radi na detektoru Virgo u Italiji, piše Index.
