Merkel o borbi protiv terorizma, Pence o SAD-u, jačem nego ikad, Lavrov o posthladnoratovskom poretku

Američki potpredsjednik Mike Pence poručio je europskim liderima na Konferenciji o sugurnosti u Muenchenu “SAD sada i uvijek će biti vaš najveći saveznik”.

U nastojanju da umanji strahovanja oko privrženosti Trumpove administracije transantlatskim odnosima, Pence je istaknuo da su “trajne veze” između SAD i Europe izgrađene ne samo na “snazi oružja” već i zajedničkim vrijednostima i principima “koje njegujemo: sloboda, demokracija, pravda i vladavina zakona”.

On je dodao da donosi poruku od predsjednika Trumpa: “SAD snažno podržavaju NATO” i bit će “nepokolebljive” u svojoj posvećenosti transatlantskim institucijama kao što je ovaj vojni savez.

Istovremeno, Pence je ponovio zahtjev Donalda Trumpa europskim saveznicima da podijele financijski teret, upozoravajući da samo pet članica NATO odvaja dogovorenih dva posto svog bruto društvenog proizvoda za obranu, što je dogovoreno 2014, napomenuvši da mnogi “nisu na jasnom ili uvjerljivom putu” prema tom cilju, piše RSE.

“Vrijeme je da naprave više”, kazao je Pence.

“SAD će biti snažne – snažnije nego ikada dosada”, istaknuo je američki potpredsjednik dodajući da Washington planira veća izdvajanja za svoju vojsku.

On je, također, rekao da Rusija mora poštivati sporazum iz Minska iz 2015. i doprinese deeskalaciji nasilja na istoku Ukrajine.

“SAD će nastaviti smatrati Rusiju odgovornom, čak i ako tražimo nove mogućnosti za suradnju, a kao što znate predsjednik Trump smatra da se one mogu naći”, istaknuo je Pence.

Lavrov: Okončan posthladnoratovski poredak

Istovremeno, ruski ministar vanjskih poslova je, nekoliko sati nakon Penceovog govora, u izlaganju na muenchenskoj konferenciji odbacio kritike na račun Moskve za umiješanost u sukobe u Ukrajini.

On je optužio vlasti u Kijevu da neispunjavanje preuzetih obaveza iz Minskog sporazuma. Prema njegovom mišljenju, stavovi zapadnih dužnosnika o sukobima u Ukrajini odražavaju hladnoratovski način razmišljanja koji, kako je rekao Lavrov, i dalje istrajava na Zapadu.

Konstantin Kosačov, predsjednik Komiteta Senata Rusije za vanjske poslove, okvalificirao je izlaganje Mikea Pencea kao “razočaravajuće”. Iz njega proizilazi da je “jedino Rusija odgovorna za provođenje Minskog sporazuma”, naglasio je Kosačov, piše RSE.

Lavrov je naveo i da se njegova zemlja „ne slaže s onima koji optužuju Rusiju za pokušaje podrivanja svjetskog liberalnog poretka”.

On je u veoma kratkom priopćenju ponovio optužbe Rusije da je širenje NATO na istok – primivši u članstvo pojedine bivše sovjetske republike i zemlje nekadašnjeg Varšavskog pakta – stvorilo tenzije u Europi. Opisao je NATO kao „instituciju Hladnog rata”, čije je širenje vodilo napetostima bez presedana u Europi u proteklih 30 godina.

Ruski ministar smatra da je „okončan poredak utvrđen nakon Hladnog rata”, izražavajući nadu da će se “odgovorni lideri” opredijeliti za stvaranje “demokratskog i pravednog poretka – ako želite, možete ga nazvati post-zapadni svjetski poredak”.

Lavrov je govorio deset godina nakon što je Vladimir Putin iskoristio Konferenciju u Muenchenu da osudi SAD kao “opasnog hegemona” koji ignorira državne granice, krši međunarodno pravo “gurajući svijet u ponor stalnih sukoba”.

Ponavaljući kritike Kremlja na račun Zapada i njegove vojne alijanse, Lavrov je istovremeno pozvao na obnavljanje vojne suradnje Rusije i NATO, ističući da Moskva želi odnose sa SAD-om koji će biti “pragmatični”, uz uzajamno poštovanje i priznavanje zajedničke odgovornosti za globalnu stabilnost.

On je dodao da su sadašnji, veoma opterećeni odnosi između dvije zemlje “neprirodni”, te da imaju veliki potencijal za suradnju.

Pence ublažava strahovanja europskih saveznika

U prvom značajnom vanjskopolitičkom obraćanju u ime administracije predsjednika Donalda Trumpa, Pence nastoji ublažiti zabrinutost stranih diplomata i sigurnosnih dužnosnika da bi Trump mogao pribjeći izolacionizmu u vanjskoj politici, oslabiti veze s Europom, povući ili umanjiti podršku NATO-u i žrtvovati interese zemalja od Ukrajine do zapadne Europe radi normalizacije odnosa sa Rusijom.

Ova strahovanja su pojačana nakon Trumpovih komentara u kojima je izražavao simpatije za izlazak Britanije iz EU, kvalifikacijama da je NATO “zastario”, do pohvala na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina i nagovještaja da bi mogao ukinuti sankcije Moskvi uvedene zbog njenih poteza u Ukrajini.

Pence je spomenuo dva primjera koji potvrđuju povijesnu bliskost SAD i Europe. Naveo je da je imao prilike uvjeriti se u sivilo komunističke Istočne Njemačke tijekom Hladnog rata. Ponovo je putovao u Njemačku nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. vidjevši mnoštvo cvijeća i druge znakove žaljenja zbog žrtava i solidarnosti s američkim narodom.

“Europa je tada bila uz SAD”, istaknuo je Pence dodajući da će “američki narod biti zahvalan zauvijek”.

Merkel o očuvanju odnosa s Rusijom

Pence je govorio odmah nakon njemačke kancelarke Angele Merkel koja je najavila da će njena zemlja povećati izdvajanja za obranu u skladu s dogovorom iz 2014.

Ona je ukazala na potrebu da se očuvaju i ojačaju multilateralne strukture kao što su Europska unija, NATO i Ujedinjene nacije.

“Svi ćemo biti jači ako zajedno djelujemo”, kazala je njemačka kancelarka dodavši da multilateralne strukture na mnogim mjestima “nisu dovoljno efikasne”.

Merkel je, također, poručila da je važno surađivati s Rusijom u borbi protiv terorizma, ali da zapadne države moraju zaštititi princip teritorijalnog integriteta, nazvavši ga postulatom svjetskog poretka nakon Drugog svjetskog rata. Ona smatra da je potrebno da NATO ojača svoje istočno krilo zbog miješanja Rusije u Ukrajini.

NATO je u interesu Njemačke i Europe, ali i u interesu SAD-a, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel. Glavno je pitanje jesmo li sposobni djelovati usklađeno ili ćemo ponovno upasti u uskogrudne politike. Svijetom ne može upravljati jedna sila… Pozivam vas da se držimo zajedno i stvorimo bolji svijet, apelirala je Merkel.

Europljani ne mogu sami boriti protiv međunarodnog terorizma i da trebaju snagu SAD-a radi zaštite svojih granica. EU je u teškoj situaciji, uskoro nas neće biti 28, ali nas preostalih 27 moramo uvjeriti naše građane da smo u stanju osigurati vanjske granice i unutarnju sigurnost, rekla je Merkel.

Europa 25 godina nije uspjela uspostaviti trajno stabilne odnose s Moskvom, ali da je to cilj od kojega neće odustati, rekla je Merkel i dodala kako je razočarana što se sporazum iz Minska o Ukrajini ne primjenjuje, ali on ostaje kanal za komunikaciju s Moskvom koja je, ponovila je Merkel, pripojenjem Krima 2014. i potporom separatistima na istoku Ukrajine prekršila međunarodno pravo.

Neću se nikada prestati zauzimati za bolje odnose s Rusijom. Imamo zajednički interes u borbi protiv terorizma i na tome trebamo predanije raditi, istaknula je Merkel.

Facebook Komentari