Ljetne su vrućine postale gotovo neizdržive bez upotrebe klima uređaja. Oko 6% električne energije u SAD-u utroši se na rad klima uređaja, a s očekivanim razvojem Brazila, Kine, Indije i drugih zemalja, taj će postotak još rasti, piše znanost.com.
No, osim što je skupo, upotrebom klima uređaja otpuštaju se staklenički plinovi – ugljikov dioksid kao posljedica izgaranja goriva te hidrofluorougljici koji se koriste kao rashladni plinovi.
Japanski znanstvenici Xiaobo Yin i Ronggui Yang pronašli su alternativu u tankoj presvlaci koja, postavljena na krovove kuća i zgrada, može spriječiti njihovo zagrijavanje bez upotrebe energije.
Presvlaka funkcionira na principu radijacijskog hlađenja – procesa kojim se u svemir izbacuju zagrijavajuće infracrvene zrake određene valne duljine. Pretvaranjem nepoželjne topline u infracrvene zrake određene valne duljine, moguće je izbaciti ih izvan Zemljine atmosfere, stoga je cilj tima bio reflektirati infracrvene zrake i pronaći način da se izbace iz atmosfere.
Presvlaka je izrađena od polimetilpentena, prozirne plastike poznatije pod imenom TPX te zrnaca stakla ugrađenih u nju. Tu su kombinaciju materijala razvukli do debljine od 50 mikrona i posrebrili je s jedne strane. Postavljena na način da je posrebreni dio s donje strane, toplina će se reflektirati i spriječit će se zagrijavanje prostorije.
Osim refleksije infracrvenih zraka i sprečavanja zagrijavanja prostorije, ova presvlaka i hladi prostoriju zahvaljujući zrncima stakla. Sve na Zemlji istovremeno i apsorbira i emitira toplinu u obliku infracrvenih zraka.
U slučaju zrnaca stakla, valna duljina zraka određena je njihovim promjerom. Zrnca promjera oko 8 mikrona emitiraju zrake točno one valne duljine koja je potrebna da se mogu izbaciti iz atmosfere. Budući da je i kuća ispod presvlake izvor topline, odnosno zagrijavajućih infracrvenih zraka, prostorija se, zahvaljujući zrncima stakla određenog promjera, hladi.
Presvlaka površine 20 m² dovoljna je da se temperatura prosječne kuće zadrži na 20˚C dok je temperatura vani 37˚C, a troškovi proizvodnje su iznenađujuće niski – 3.5 kune za m².
