Tendencija smanjivanja razine bruto inozemnog duga proteže se od studenoga prošle godine, s izuzetkom travnja ove godine, u kojem je zabilježen skroman rast za 76 milijuna eura, poručuje Hrvatska gospdoarska komora. Na kraju svibnja ove godine bruto inozemni dug iznosio je 44,0 milijarde eura, što je 341,0 milijun eura manje nego u travnju i 5,1 milijardu eura ili 10,4% manje nego u svibnju prošle godine. Pad duga na godišnjoj razini bilježi se kontinuirano od prosinca prošle godine, s tim da se u posljednja tri mjeseca stabilizirao na oko 10%. Pritom, prema razini smanjenja bruto inozemnog duga, i dalje prednjače druge monetarne financijske institucije čiji je dug u svibnju smanjen za visokih 31,7% na godišnjoj razini, s tim da se proces razduživanja banaka kontinuirano proteže još od svibnja 2012. godine. Riječ je o situaciji u kojoj banke pri zamrlom kreditiranju tvrtki i stanovništva te visokoj likvidnosti nemaju potrebu za inozemnim financiranjem. S druge strane, nakon 81 mjeseca kontinuiranog rasta, od ožujka ove godine i sektor opće države bilježi međugodišnji pad bruto inozemnog duga kao rezultat povoljnijih proračunskih kretanja, ali i odustajanja od izdavanja obveznice na inozemnom financijskom tržištu. U posljednjih se pet mjeseci smanjuje i dug ostalih domaćih sektora (u svibnju za 2,3%), pri čemu višu dinamiku pada bilježe javna nefinancijska društva (za 8,0%) od privatnih nefinancijskih društava čiji je dug u svibnju smanjen za 2,1%.
U prvih pet mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno je smanjen za 1,5 milijardi eura, pri čemu je najviše smanjen dug opće države (za 900,2 milijuna eura), potom ostalih domaćih sektora (za 400,3 milijuna eura) i drugih monetarnih financijskih institucija (za 396,1 milijun eura). S druge strane, povećan je inozemni dug na temelju izravnih ulaganja (za 148,3 milijuna eura) te dug središnje banke za 52,0 milijuna eura.
Nastavak takvih tendencija u kretanju bruto inozemnog duga, uz nešto povoljniji gospodarski rast od planiranog te uz rast izvoza, rezultirat će na kraju godine povoljnijim pokazateljima zaduženosti zemlje. Stoga očekujemo da će udio bruto inozemnog duga u BDP-u pasti ispod razine od 100%, što je pozitivan pomak, ali time će i dalje Hrvatska ostati visoko zadužena zemlja s visokom rizicima i visokim teretom servisiranja stvorenih dugova. Ipak, pozitivni trendovi u kretanju javnog i bruto inozemnog duga mogu kreirati povoljnije okruženje za moguće poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje i time za smanjivanje troškova zaduživanja.
Nastavljeno smanjivanje razine javnog duga
Na kraju svibnja ove godine razina javnog duga iznosila je 285,0 milijardi kuna, što je 84,1 milijun kuna manje nego u travnju i 4,8 milijardi kuna ili 1,7% manje nego u svibnju prošle godine. Time se nastavlja smanjivanje razine duga na mjesečnoj (četvrti mjesec zaredom) i godišnjoj razini (treći mjesec zaredom). Povoljnija gospodarska situacija praćena rastom BDP-a i, stoga, rastom proračunskih prihoda omogućila je i bolju proračunsku situaciju, osobito jer su režim privremenog financiranja i kasnije djelovanje tehničke Vlade ograničavali rast proračunske potrošnje. U takvim je okolnostima manjak državnog proračuna u prvih pet mjeseci ove godine bio za 3,6 milijardi kuna niži nego u istom razdoblju prošle godine pa su niže potrebe financiranja povoljno utjecale na kretanje javnog duga.
U prvih je pet mjeseci ove godine razina javnog duga smanjena za 4,6 milijardi kuna, pri čemu je unutarnji dug povećan za 2,7 milijardi kuna, dok je istodobno razina inozemnog duga smanjena za 7,3 milijarde kuna. Veće oslanjanje na domaće izvore financiranja dijelom je posljedica odustajanja od izdavanja inozemne obveznice zbog trenutno visoke zahtijevane kamatne stope i ocjene da bi se u narednom razdoblju zemlja mogla povoljnije zadužiti. Stoga su u odnosu na kraj prošle godine smanjene sve komponente inozemnog duga, pri čemu najviše dug po obveznicama (za 4,6 milijardi kuna), potom kreditno zaduženje (za 2,7 milijardi kuna) te kratkoročni dug koji je smanjen za 40,5 milijuna kuna. S druge strane, na domaćem je tržištu porastao dug po obveznicama (za 5,8 milijardi kuna), a istodobno je smanjen dug na temelju kredita (za tri milijarde kuna) te kratkoročni dug na temelju trezorskih zapisa za 210,4 milijuna kuna. Tako se na kraju svibnja ove godine 61,1% ukupnog duga opće države odnosilo na unutarnji dug, a 38,9% na inozemni dug. Riječ je o povijesno najnižem udjelu inozemnog duga otkad postoje usporedivi podaci (od konca 1999. godine). Zaduživanje na domaćem tržištu umanjuje dio rizika (posebno valutni, odnosno tečajni), ali može prijetiti situacijom da država svojim zaduživanjem istisne privatni sektor. Pri obilnoj likvidnosti bankarskog sektora, to trenutno ne predstavlja stvarnu opasnost.
U posljednja se tri mjeseca javni dug smanjuje po međugodišnjoj stopi od oko 1,7%. Takva tendencija, u okolnostima nešto bržega gospodarskog rasta od planiranog, povoljnih proračunskih kretanja te očekivanog nastavka procesa fiskalne konsolidacije, sugerira mogućnost stabiliziranja udjela javnog duga u BDP-u na kraju ove godine na razini bliskoj prošlogodišnjoj. To bi bio dobar temelj za njegovo smanjivanje u narednim godinama prema zadovoljavanju Maastrichtskog kriterija od 60% BDP-a.
