Rizik za rak usne veći je od četiri do gotovo osam puta kod ljudi koji redovito piju lijekove za visoki krvni tlak koji sadrže hidroklorotiazid, a iz istog razloga ti su pacijenti i u povećanom riziku od nemelanomskog raka kože. Zaključci su to dvaju danskih ispitivanja koje zdravstvenim radnicima proslijedila Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode, a upozorenje će biti dodano i u uputu o lijeku. Liječnici, također, pacijente trebaju savjetovati da provjeravaju kožu i promjene na njoj. Na hrvatskom su tržištu ukupno 44 lijeka koji sadrže hidroklorotiazid (HCTZ) i svi se koriste kod liječenja povišenog krvnog tlaka, od kojeg u Hrvatskoj pati gotovo 40 posto stanovništva. Lijekovi za povišeni krvni tlak, prema izvještajima spomenute Agencije, među najkorištenijim su lijekovima u nas, piše Večernji.
U obavijesti HALMED-a stoji konkretno da je povezanost između kumulativne doze HCTZ-a i odgovora primijećena kod karcinoma bazalnih stanica i karcinoma pločastih stanica, a da 50.000 miligrama kumulativne doze odgovara primjeni tog lijeka u dnevnoj dozi od 12,5 miligrama tijekom oko 11 godina. Ta je doza od 12,5 miligrama hidroklorotiazida uobičajena u lijekovima za povišeni krvni tlak koji su u pravilu dugogodišnja svakodnevna terapija.
– Farmakoepidemiološka ispitivanja pokazala su povećani rizik od nemelanomskog raka kože pri izlaganju visokim kumulativnim dozama HCTZ-a. Bolesnike koji uzimaju HCTZ sam ili u kombinaciji s drugim lijekovima treba obavijestiti o riziku od nemelanomskog raka kože i savjetovati ih da redovito provjeravaju kožu radi mogućeg nastanka bilo kakvih novih lezija ili promjena na postojećima te da o svakoj sumnjivoj kožnoj leziji odmah obavijeste svog liječnika. Sumnjive kožne lezije moraju se odmah pregledati, potencijalno uključujući histološku pretragu uzorka biopsije. Bolesnike treba savjetovati da ograniče izlaganje sunčevoj svjetlosti i UV zrakama te da se prikladno zaštite prilikom izlaganja kako bi se minimizirao rizik od raka kože – dio je iz obavijesti HALMED-a u kojoj stoji i naputak da se kod bolesnika koji su već preboljeli rak kože preispita primjena lijeka koji sadrži HCTZ. Iz Hrvatske ljekarničke komore objasnili su da je riječ o lijeku koji se ubraja u skupinu diuretika i koristi se u liječenju hipertenzije, odnosno povišenog krvnog tlaka.
– Antihipertenzivni učinak postiže poticanjem diureze, odnosno poticanjem izlučivanja tekućine iz organizma putem urina. Na tržištu RH već dugi niz godina je registriran samo u fiksnim kombinacijama s drugim lijekovima koji se koriste u liječenju hipertenzije – odgovorili su iz HLJK. Visoki tlak učestala je dijagnoza pa tako i korištenje lijekova za njega, no nema mjesta panici, naglašavaju obiteljski liječnici koji su uz specijaliste ključni kod ove dijagnoze. Kako kaže dr. Jelena Rakić Matić, liječnici obiteljske medicine, u skrbi imaju pacijente koji uzimaju navedeni lijek, prate ih i kontroliraju i uzimaju u obzir sve štetne čimbenike.
– Lijekovi koji sadrže hidroklorotiazid široko se primjenjuju za liječenje hipertenzije, ali i raznih vrsta edema ili kronične insuficijencije srca. Navedena saznanja promatramo u skladu sa svakim pacijentom individualno, ovisno o razlozima uzimanja terapije, dozi, duljini uzimanja terapije… HALMED-ov dopis uzimamo u obzir, ali mi naše pacijente ionako upozoravamo na važnost fotoprotekcije, izbjegavanja izlaganja suncu itd. Uzimajući u obzir upozorenje HALMED-a, svakako obraćamo pozornost na pacijente koji u terapiji imaju hidroklorotiazid te ih dodatno educiramo o praćenju kožnih promjena, ali bez dizanja panike među našim pacijentima – objašnjava dr. Rakić Matić.
Nuspojave prijavite HALMED-u
Zdravstveni radnici obvezni su prijaviti HALMED-u svaku nuspojavu ili sumnju na nuspojavu lijeka za što imaju propisan obrazac prijave. Na prijavu nuspojava iz ove Agencije višekratno su pozvali i pacijente odnosno građane, što je moguće uz spomenuti obrazac napraviti i putem online te mobilne aplikacije. Nuspojavu može prijaviti korisnik lijeka, a za poslovno nesposobnu osobu, osobu s težom duševnom smetnjom ili maloljetnu osobu nuspojavu može prijaviti roditelj, zakonski zastupnik, odnosno skrbnik, stoji u objašnjenju Agencije, prenosi Večernji.
