Iako toga možda niste svjesni, svakog dana ostavljate gomilu osobnih podataka na internetu. Od fotografija i statusa na društvenim mrežama u kojima otkrivate gdje se nalazite, s kim i što radite, preko ispunjavanja različitih anketa i nagradnih igara u kojima ostavljate ime, prezime, adresu, broj telefona, e-mail i slično.
Kad god koristimo nekakav internetski servis, ne razmišljamo što se s tim našim podacima može dogoditi ako dođe u krive ruke.
Međutim, podaci pokazuju kako sve je sve veći broj ljudi koji su u nekom trenutku doživjeli neki oblik zlostavljanja, maltretiranja ili uhođenja na internetu.
Problem je što velik broj žrtava nikad ne prijavi slučaj policiji ili, još gore, ne poduzme ništa kako bi se situacija riješila. Mnogi vjeruju da će se riješiti sama od sebe.
Društvene mreže prepoznale su taj problem i nude mogućnost blokiranja nepoželjnih osoba, odnosno prijavljivanja slučajeva maltretiranja i uhođenja.
Pa što onda napraviti ako se nađete u situaciji da vas netko konstantno maltretira na društvenim mrežama, šalje uvredljive poruke ili objavljuje vaše fotografije bez dopuštenja?
1) Dokumentirajte sve
Napravite screenshotove koji pokazuju vrijeme, datum i adresu internetske stranice. Pohranite na sigurno mjesto i isprintajte kako biste imali dokaze.
“Skinite” videa, pohranite tekstualne poruke, chatove ili e-mailove. I pobrinite se da zabilježite točno vrijeme i datum kad ste napravili snimku.
Javite se svom mobilnom ili telefonskom operateru i objasnite situaciju. U slučaju istrage biti će lakše doći do ključnih podataka.
2) Procijenite situaciju
Smatrate li da ste životno ugroženi od osobe koja vas maltretira na internetu? Primate li prijetnje?
Čak i ako niste sigurni, prijavite sve policiji. Pokažite im dokaze koje ste prikupili i zatražite pomoć.
Nemojte pokušavati obrisati sve svoje tragove, jer tako brišete i tragove zlostavljača. Ostavite aktivne sve kanale na kojima vas maltretiraju, a vi se koristite novima koje ćete otkriti samo odabranim osobama u koje imate povjerenja.
3) Provjerite tko ima pristup vašim profilima i računima
Većina internetskih servisa (poput Facebooka, Googlea ili Yahooa) ima mogućnost prikazivanja kad je i otkud posljednji put pristupljeno vašem računu.
Ako ne prepoznajete lokaciju ili uređaj s kojeg je pristupano vašem računu, ukinite pristup tom uređaju i odmah promijenite lozinku.
Pregledajte koje aplikacije imaju pristup vašim podacima (posebice aplikacije na društvenim mrežama), a koje se mogu iskoristiti za pristup vašim računima bez vašeg znanja. Obrišite ih ili ih privremeno deaktivirajte.
4) Zaključajte profile na društvenim mrežama i promijenite lozinke
Provjerite stupanj privatnosti na vašim društvenim profilima. Svaka mreža ima različite stupnjeve, no isto tako, svaka ima i opciju privatnog profila koji je dostupan samo onim ljudima kojima vi osobno dopustite pristup.
Promijenite sve lozinke za internetske servise koje koristite. Vodite računa da za svaki servis koristite drugačiju lozinku te da se sastoje od kombinacije velikih i malih slova, brojeva i, ako je to moguće, posebnih znakova.
Ako vam je problem zapamtiti lozinke, zapišite ih negdje gdje ćete samo vi imati pristup ili se poslužite nekom od aplikacija za kreiranje i pohranjivanje lozinki – pasword manager.
5) Uključite dvostupanjsku autentifikaciju
Dvostupanjska autentifikacija podrazumijeva da se korisnik prilikom prijave na neki servis, mora identificirati na dva različita načina. Najčešće se radi o upisivanju lozinke i PIN-a koji se šalje na mobilni telefon ili e-mail.
Da, to ponekad može biti gnjavaža i činiti vam se potpuno nepotrebno, no to je za vašu sigurnost.
Uostalom, dvostupanjska autentifikacija će vas zaštititi i od hakera, čak i ako saznaju vašu lozinku. Naime, veliki e-mail servisi poput Gmaila, Outlooka i Yahooa, neće vam povratiti kontrolu nad e-mailom ako nemate uključenu dvostupanjsku autentifikaciju, piše zimo.hr.
