Zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić komentirao je u Otvorenom HRT-a političke promjene u Srbiji, izrazivši oprez prema Studentskoj listi i njezinim predstavnicima. Kao ključne uvjete za procjenu nove vlasti naveo je otvaranje arhiva, rasvjetljavanje sudbine nestalih u Domovinskom ratu i obeštećenje bivših logoraša.
“Četnik otišao, došli početnici”, doskočica je kojom je Stipo Mlinarić – Ćipe, zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta, opisao promjene na političkoj sceni Srbije. Iako ne žali zbog odlaska Aleksandra Vučića s vlasti, Mlinarić smatra da tek treba vidjeti kakvu će politiku voditi predstavnici Studentske liste.
“Nitko se ne žali što je četnik Vučić otišao s vlasti, a vidjet ćemo vrlo brzo tko su i što su ovi početnici koji su došli”, izjavio je Mlinarić.
Upozorio na ratne izjave pojedinih predstavnika
Govoreći o Studentskoj listi, Mlinarić je posebnu pozornost posvetio Radomiru Saičiću, za kojeg tvrdi da se javno hvalio sudjelovanjem u ratu 1990-ih i pripadnošću streljačkom vodu.
Osvrnuo se i na povike kojima se veliča Ratko Mladić te poruke Kosovo je Srbija, ocijenivši da takvi primjeri izazivaju sumnju u mogućnost stvarne promjene političkog smjera.
“Dakle, iste parole koje su vikali Vučić i njegova sljedba”, poručio je.
Mlinarić je pritom upozorio da Studentsku listu ne čine isključivo studenti, nego i profesori, liječnici te drugi obrazovani pojedinci. Kao povijesni primjer naveo je Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti, istaknuvši da visoka obrazovanost sama po sebi nije jamstvo političkih stavova koji pridonose miru i demokraciji.
“Samo ću podsjetiti da su Memorandum SANU napisali vrlo dobro obrazovani ljudi. Taj memorandum donio je zlo na prostore Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, a kasnije i na Kosovo”, rekao je.
Arhivi o nestalima kao prvi test nove vlasti
Kao najvažniji prvi korak buduće srbijanske vlasti prema Hrvatskoj Mlinarić je izdvojio dostavu dokumentacije koja bi mogla pomoći u pronalaženju nestalih osoba iz Domovinskog rata.
“Nulta točka je da nam daju arhive o nestalima. To bi bila ljudskost. Imaju sve, to su radile njihove službe i KOS. Sve imaju u arhivima”, izjavio je.
Uz otvaranje arhiva nekadašnje Kontraobavještajne službe JNA (KOS) i jugoslavenske tajne policije UDBA-e, Mlinarić očekuje i konkretne poteze povezane s ratnim zatočeništvom.
Među zahtjevima koje je naveo nalaze se obilježavanje logora na teritoriju Srbije i isplata naknada bivšim logorašima.
Po tim potezima će se vidjeti što smo dobili u Srbiji
Mlinarić smatra da će se odnos nove srbijanske vlasti prema Hrvatskoj najbolje procjenjivati prema konkretnim postupcima, a ne prema političkim izjavama.
Otvaranje arhiva, rasvjetljavanje sudbine nestalih i odnos prema žrtvama ratnih zločina, prema njegovim riječima, trebali bi biti mjerila stvarne promjene.
“Po tim potezima će se vidjeti što smo dobili u Srbiji”, zaključio je.
Njegove izjave dolaze u vrijeme pojačanih zahtjeva iz Hrvatske i Slovenije za otvaranjem arhiva bivših jugoslavenskih sigurnosnih službi. Pitanje dostupnosti dokumentacije i dalje je važno za obitelji nestalih, bivše zatočenike i istraživanje ratnih događaja, dok će konkretni potezi budućih vlasti u Srbiji pokazati hoće li doći do napretka u tim pitanjima.
Pogledajte cijelu emisiju:
