Poznati novinar upozorava da se u Hrvatskoj previše euforično govori o političkim promjenama u Srbiji, dok se istodobno zanemaruju ključna pitanja o budućoj vlasti, odnosima s Rusijom i položaju Hrvata u Vojvodini.
Poznati hrvatski novinar Gordan Malić kritizirao je način na koji hrvatski mediji izvještavaju o političkim promjenama u Srbiji, ocijenivši da se izborima i mogućem odlasku Aleksandra Vučića s vlasti pridaje pretjerana važnost, dok brojna pitanja o budućem smjeru Srbije ostaju bez odgovora.
U svojoj objavi upozorio je na, kako smatra, nerazmjer između medijskog oduševljenja promjenama u Srbiji i nedostatka ozbiljne rasprave o tome kako će nova vlast funkcionirati, tko će donositi ključne odluke i kakvu će politiku voditi u najvažnijim državnim pitanjima.
“Sudeći po našim novinama, izbori u Srbiji za Hrvatsku imaju epohalan javni značaj. Svi im posvećuju udarnih pet-šest stranica plus restlove sastavljene od cveba i političke ikebane kao da smo i dalje pod istim krovom”, napisao je Malić.
Tko će zapravo upravljati Srbijom?
Jedno od ključnih pitanja koje Malić postavlja odnosi se na stvarnu raspodjelu političke moći nakon promjene vlasti. Pritom upozorava da se u javnosti govori o mogućoj tehnokratskoj vladi, ali da nije jasno koliko bi ona doista imala prostora za samostalno odlučivanje.
Posebno se osvrnuo na Dejana Šoškića, bivšeg guvernera Narodne banke Srbije, koji se spominje kao mogući premijer. Iako pozitivno ocjenjuje njegove stručne kompetencije, Malić postavlja pitanje hoće li političke strukture koje stoje iza promjena dopustiti provedbu najavljenih gospodarskih mjera.
“Budući premijer Dejan Šoškić ima sjajnu biografiju i djeluje suvereno na svom ekonomskom području, hoće li mu plenumi dopustiti radikalnu devalvaciju dinara koju najavljuje? Lako je najaviti”, ističe Malić.
Otvara i pitanje odnosa Srbije s Rusijom, posebno u kontekstu energetike. Zanima ga hoće li nova vlast biti spremna raskinuti s ruskim utjecajem te kakve bi posljedice takva odluka imala za Naftnu industriju Srbije (NIS) i povlaštene cijene plina.
Upozorava i na neizvjesnost oko buduće uloge Srpske pravoslavne crkve, kao i na nedostatak jasnih odgovora o tome tko će preuzeti najvažnije državne resore, uključujući financije, diplomaciju, policiju i vojsku.
Kritika medijskog prikaza Hrvatske i Srbije
Malić se posebno obrušio na način na koji se u dijelu hrvatskih medija prikazuju političke i društvene prilike u dvjema državama. Prema njegovoj ocjeni, promjene u Srbiji često se predstavljaju kao razlog za optimizam, dok se Hrvatsku prikazuje kroz negativne povijesne i političke narative.
“Dobre vijesti su iz Srbije, iz Hrvatske samo crno crnilo. Tamo je sloboda, a ovdje su i dalje ustaše”, napisao je novinar.
U tom kontekstu osvrnuo se na medijske priloge i izjave o ustaškim zločinima, povijesnom nasljeđu devedesetih godina i navodnom povratku ustaštva u Hrvatskoj. Smatra da takvi sadržaji dodatno oblikuju jednostranu sliku o političkim prilikama te skreću pozornost s aktualnih pitanja koja bi trebala biti predmet javne rasprave.
Pritom je spomenuo i Milorada Pupovca, propitujući njegova očekivanja da bi promjena vlasti u Srbiji mogla poboljšati položaj Srba u Hrvatskoj.
“A Milorad Pupovac misli da će dolazak ‘studenata’ na vlast poboljšati status Srba u Hrvatskoj? Kako? Šta još fali? Valjda treba početi sa statusom Hrvata u Vojvodini”, poručio je Malić.
Buket Tadićevih karanfila u Vukovaru uvenuo je
Govoreći o odnosima Hrvatske i Srbije Malić je doveo u pitanje koliko se u medijskom i političkom prostoru doista raspravlja o konkretnim problemima koji opterećuju odnose dviju država.
Njegova kritika obuhvaća i pitanje suočavanja s prošlošću, za koje smatra da ostaje nedovoljno razjašnjeno u kontekstu mogućih političkih promjena u Srbiji.
“Buket Tadićevih karanfila u Vukovaru uvenuo je”, napisao je, aludirajući na simboličke geste iz ranijih razdoblja hrvatsko-srpskih odnosa i propitujući njihov dugoročni učinak.
Malić upozorava da se o budućnosti Srbije govori s mnogo optimizma, iako još nema dovoljno odgovora o konkretnim potezima nove vlasti i njezinu odnosu prema ključnim političkim, gospodarskim i sigurnosnim pitanjima.
“Ništa se ne zna o tome šta će biti dalje, ali važno je da se stvara fronta odavde do Kalemegdana”, zaključio je novinar, kritizirajući način na koji se u javnosti oblikuje slika o političkim promjenama i budućim odnosima Hrvatske i Srbije.
