Dugi redovi na biralištima i velika mobilizacija birača obilježili su izbore u Srbiji. Protivnici Aleksandra Vučića nadaju se političkom preokretu, dok se istodobno otvaraju pitanja mogućih nepravilnosti, priznavanja rezultata i reakcije vlasti u slučaju poraza.
U Srbiji se održavaju parlamentarni izbori koji bi mogli označiti važnu prekretnicu u političkoj karijeri Aleksandra Vučića. Velik odaziv birača u prvim satima glasovanja potaknuo je optimizam među njegovim protivnicima, a prizori dugih redova ispred biračkih mjesta dodatno su pojačali očekivanja da bi aktualna vlast mogla izgubiti dio potpore.
Prema izvještajima s terena, birači su od ranog jutra čekali na glasovanje. Takva mobilizacija posebno je važna za studentski pokret i oporbu, koji nastoje nezadovoljstvo građana pretvoriti u izbornu podršku.
Ipak, velika izlaznost sama po sebi ne znači da je Vučić izgubio izbore. Konačan ishod ovisit će o rezultatima glasovanja, raspodjeli mandata i vjerodostojnosti izbornog procesa.
Korać: Velika izlaznost mogla bi biti loš znak za Vučića
Žarko Korać, umirovljeni profesor Beogradskog sveučilišta i nekadašnji potpredsjednik vlade Zorana Đinđića, u izjavi za Jutarnji list ocijenio je da bi velika izlaznost mogla predstavljati ozbiljan izazov za Vučića.
Prema njegovu tumačenju, masovniji izlazak građana na birališta može upućivati na želju dijela birača za političkim promjenama. Protivnici vlasti smatraju da bi upravo mobilizacija građana koji inače ne izlaze na izbore mogla utjecati na konačan rezultat.
No, za procjenu stvarnog odnosa snaga potrebno je pričekati rezultate glasovanja. Izlaznost je važan pokazatelj političke mobilizacije, ali ne otkriva automatski kojoj će se političkoj opciji prikloniti birači.
Sumnje u regularnost izbora dodatno podižu napetosti
Izborni dan obilježavaju i rasprave o mogućim nepravilnostima te uvjetima u kojima se odvija političko natjecanje.
U tekstu Jutarnjeg lista upozorava se da bi izvještavanje pojedinih medija bliskih vlasti o navodnim nepravilnostima i pritiscima na birače moglo otvoriti prostor za osporavanje rezultata.
Iznosi se procjena da bi se optužbe o neregularnosti mogle koristiti i u slučaju nepovoljnog ishoda za vladajuću opciju. Međutim, bez konkretnih dokaza nije moguće zaključiti da vlast unaprijed priprema nepriznavanje rezultata.
O regularnosti izbora trebali bi suditi na temelju dokaza nadležna izborna tijela i neovisni promatrači. Njihovi nalazi, prijavljeni incidenti i način rješavanja prigovora bit će ključni za procjenu vjerodostojnosti izbornog procesa.
Hoće li Srbija nakon izbora ući u političku krizu?
Jedno od najvažnijih pitanja odnosi se na moguće posljedice tijesnog rezultata ili osporavanja izbornih rezultata. Ako utrka bude neizvjesna, Srbija bi se mogla suočiti s novim prosvjedima, političkim sukobima i dugotrajnim pregovorima o formiranju parlamentarne većine.
U javnim komentarima pojavljuju se i upozorenja na mogućnost ozbiljnije destabilizacije, uključujući nasilne incidente ili pokušaje odgađanja političke tranzicije. Takve scenarije ipak treba promatrati kao upozorenja i procjene, a ne kao potvrđene planove vlasti.
Vučić i njegova politička opcija raspolažu snažnom institucionalnom i medijskom pozicijom, dok studentski pokret i oporba nastoje izborni odaziv pretvoriti u političku promjenu. Reakcije političkih aktera nakon objave rezultata mogle bi biti presudne za smirivanje ili produbljivanje napetosti.
Thomas Bauer upozorava na moguće posljedice političkog preokreta
Hrvatski PR stručnjak Thomas Bauer u svojoj je analizi iznio izrazito kritičnu procjenu Vučićeva političkog sustava. Smatra da bi eventualni gubitak vlasti mogao otvoriti pitanje odgovornosti za korupciju, političko kadroviranje i utjecaj interesnih skupina na državne institucije.
Bauer upozorava i na mogućnost da bi promjena vlasti mogla biti praćena ozbiljnim političkim sukobima. Pritom ističe da ne priželjkuje nasilje, nego upozorava na rizike koje vidi u dubokoj polarizaciji srbijanskog društva.
U svojem komentaru navodi i mogućnost da bi se Srbija nakon političke promjene morala suočiti s dugotrajnim procesom institucionalnih reformi. Prema njegovu stajalištu, problemi povezani s korupcijom, klijentelizmom i naslijeđenim strukturama moći ne bi nestali samim odlaskom aktualnog političkog vodstva.
Bauer je ranije upozoravao i na mogućnost ozbiljne destabilizacije, pa čak i građanskog sukoba, ali naglašava da se nada kako se takav scenarij neće ostvariti.
Upozorenja na moguće uplitanje Hrvatske
Bauer se u svojoj analizi osvrnuo i na odnose Srbije i Hrvatske, posebno na optužbe o navodnom hrvatskom utjecaju na politička zbivanja u Srbiji.
Upozorio je na mogućnost da se unutarnja politička kriza ponovno pokuša prikazati kao posljedica djelovanja stranih aktera. Pritom je spomenuo ranije diplomatske napetosti i tvrdnje o navodnoj povezanosti hrvatskih državljana s prosvjednim aktivnostima.
Promjena vlasti ne bi automatski riješila probleme Srbije
Bauer smatra da bi eventualna smjena vlasti bila tek početak dugotrajnog procesa promjena. Prema njegovoj procjeni, buduće političko vodstvo suočilo bi se s ozbiljnim izazovima u reformiranju institucija, borbi protiv korupcije i uspostavi neovisnijeg sustava upravljanja.
Takav bi proces mogao biti dodatno otežan političkom polarizacijom i nepovjerenjem građana u institucije. Zbog toga bi, neovisno o izbornom ishodu, važnu ulogu imala sposobnost političkih aktera da izbjegnu nasilje i omoguće zakonito funkcioniranje institucija.
Tako Bauer nakon objave rezultata izlaznosti na izbore u Srbiji konstatira:
“1. Vučić je opal.
2. Srbija bu sad tek prolazila sve kaj su drugi prošli 90-ih (nažalost u slučaju Hrvatske nedovoljno detaljno i odlučno). Pogađate, mislim na demontažu udbaške duboke države.
3. Jedina dilema je još hoće li se ona dogodit mirno ili nasilno. Ljudski je željeti svima dobro, no realnost je nažalost takva da SDB bagra ne zna stvari rješavat na miran način, čemu su svjedočile skoro sve susjedne države.
4. Tko god pobijedi, najveći problemi Srbije koje je uvelike posijal ili osnažival SDB, jer neki su i starijeg datuma, bili buju i dalje aktualni i trebalo bu dugo vremena za liječenje.”
Nakon zatvaranja birališta slijedi najvažniji test
Velika izlaznost pretvorila je izbore u važan test političke potpore Aleksandru Vučiću i njegovoj opciji. Ipak, između očekivanja oporbe i stvarnog rezultata postoji važna razlika.
Presudno će biti hoće li službeni rezultati potvrditi promjenu raspoloženja birača, kako će na njih reagirati politički akteri i hoće li eventualne prigovore rješavati nadležna tijela.
Srbija se tako nalazi pred važnim političkim trenutkom. Hoće li izbori otvoriti put promjeni vlasti ili produbiti postojeće podjele, ovisit će o rezultatima glasovanja, vjerodostojnosti izbornog procesa i ponašanju političkih aktera u danima koji slijede.
