U noći sa subote na nedjelju, 25. listopada, Hrvatska prelazi na zimsko računanje vremena. Kazaljke će se u tri sata ujutro vratiti na dva sata, što znači jedan sat dulji san, ali i kraće poslijepodne uz dnevno svjetlo. Iako se o ukidanju ove prakse govori već godinama, promjena sata i dalje je dio naše svakodnevice.
Jesen nam svake godine donosi poznati ritual. Dok jedni s veseljem dočekuju dodatni sat sna, drugima pomicanje kazaljki remeti ustaljeni ritam spavanja, jutarnje navike i svakodnevne obveze. U noći sa subote, 24. listopada, na nedjelju, 25. listopada 2026., ponovno se vraćamo na zimsko računanje vremena.
Promjena je jednostavna: kada sat otkuca tri sata ujutro, vrijeme će se vratiti na dva sata. To znači da ćemo ove nedjelje imati 25 sati prema uobičajenom računanju vremena, a pametni telefoni i većina digitalnih uređaja promjenu će obaviti automatski. Ručne satove i neke uređaje ipak ćemo morati namjestiti sami.
No iza te naizgled male promjene krije se mnogo više od jednog sata dodatnog sna. Pomicanje vremena utječe na raspored dnevnog svjetla, naše navike, a kod nekih ljudi i na kvalitetu sna te osjećaj energije tijekom dana.
Kada je Hrvatska počela pomicati sat?
Pomicanje sata nije nova praksa niti je nastalo u Hrvatskoj. Ljetno računanje vremena prvi je put službeno uvedeno u Njemačkoj tijekom Prvog svjetskog rata, 1916. godine, s ciljem boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla i uštede energije. U desetljećima koja su uslijedila različite su države uvodile, ukidale i ponovno uvodile takav sustav.
U Hrvatskoj je računanje vremena uređeno zakonom iz 1993. godine, uz izmjene iz 1996., kojima je propisano uvođenje ljetnog računanja vremena. Danas se primjenjuje usklađeni europski sustav prema kojem se sat pomiče unaprijed posljednje nedjelje u ožujku, a unatrag posljednje nedjelje u listopadu.
Cilj takvog sustava bio je bolje uskladiti aktivnosti ljudi s dnevnim svjetlom, uz očekivane uštede energije. Međutim, promijenile su se životne navike, način rada i potrošnja električne energije, pa se i danas raspravlja o tome koliko su koristi pomicanja sata doista velike.
Zašto sat pomičemo dvaput godišnje?
Tijekom proljeća prelazimo na ljetno računanje vremena, kada kazaljke pomičemo jedan sat unaprijed. Tako dobivamo više dnevnog svjetla u kasnijim poslijepodnevnim i večernjim satima, ali gubimo jedan sat sna te noći.
U jesen se vraćamo na standardno, odnosno zimsko računanje vremena. Kazaljke pomičemo jedan sat unatrag, pa sunce prema satu izlazi ranije, ali i ranije zalazi.
Važno je pritom razumjeti da se ne mijenja količina dnevnog svjetla koju Zemlja dobiva. Mijenja se način na koji je raspoređujemo prema službenom vremenu. Upravo je taj raspored glavni razlog zbog kojeg promjenu neki dočekuju s olakšanjem, dok drugima donosi neugodnosti.
Kako pomicanje sata utječe na naše zdravlje?
Ljudski organizam ima vlastiti biološki sat koji regulira ciklus spavanja i budnosti, lučenje hormona, tjelesnu temperaturu i brojne druge procese. Taj se ritam naziva cirkadijanim ritmom, a na njega snažno utječu svjetlost i tama.
Iako se kazaljke mogu pomaknuti u nekoliko sekundi, tijelu je potrebno određeno vrijeme da se prilagodi novom rasporedu. Zbog toga neki ljudi tijekom nekoliko dana mogu osjećati umor, pospanost, slabiju koncentraciju ili poteškoće s uspavljivanjem.
Posebno osjetljive mogu biti osobe koje već imaju nepravilan raspored spavanja, smjenski radnici, djeca i starije osobe. Promjena rutine može se odraziti i na raspoloženje te razinu energije tijekom dana.
Prelazak na zimsko vrijeme u pravilu je nešto lakši jer dobivamo dodatni sat sna. Ipak, raniji mrak i promjena vremena izlaganja dnevnoj svjetlosti mogu utjecati na raspoloženje i svakodnevnu aktivnost. Kod dijela ljudi kraći dani povezani su s izraženijim umorom i sezonskim promjenama raspoloženja.
To ne znači da će svatko osjetiti zdravstvene posljedice. Reakcije se razlikuju od osobe do osobe, a važnu ulogu imaju kvaliteta sna, životne navike i individualna osjetljivost na promjene rasporeda.
Zašto nam se nakon promjene vremena može više spavati?
Dodatni sat sna zvuči primamljivo, ali nije jedini čimbenik koji određuje koliko ćemo se odmorno osjećati. Naše tijelo naviknuto je na određeno vrijeme odlaska u krevet i buđenja, pa se nakon pomicanja sata taj ritam može nakratko razići s novim rasporedom.
Ako se budimo u isto vrijeme kao i prije, prema novom satu zapravo možemo spavati dulje. Međutim, ako smo već neispavani ili imamo neredovite navike, samo pomicanje kazaljki neće nužno riješiti problem umora.
Stručnjaci zato preporučuju održavanje redovitog rasporeda spavanja, izlaganje prirodnom dnevnom svjetlu tijekom jutra i izbjegavanje prekasnog odlaska na spavanje. Korisno je i ograničiti kofein u kasnijim satima te smanjiti korištenje mobitela neposredno prije odlaska u krevet.
Raniji mrak mijenja svakodnevicu
Jedna od najočitijih posljedica prelaska na zimsko računanje vremena bit će raniji zalazak sunca. Jutra će biti svjetlija, što nekim ljudima olakšava ustajanje i odlazak na posao ili u školu. S druge strane, nakon radnog vremena mnoge će dočekati mrak.
Manje dnevnog svjetla u poslijepodnevnim satima može smanjiti mogućnosti za boravak na otvorenom, šetnju i rekreaciju. Zato je tijekom jeseni i zime korisno planirati barem dio dnevnih aktivnosti u vrijeme kada još ima prirodnog svjetla.
Promjena se osjeti i u prometu. Vozači, biciklisti i pješaci trebaju obratiti dodatnu pozornost na vidljivost, osobito tijekom kišnih i maglovitih dana. U Hrvatskoj je za automobile obveza korištenja dnevnih ili kratkih svjetala tijekom dana na snazi od 1. studenoga do 31. ožujka, neovisno o samom datumu pomicanja sata.
Hoće li se pomicanje sata napokon ukinuti?
O ukidanju sezonskog pomicanja sata u Europskoj uniji raspravlja se već godinama. Europska komisija 2018. predložila je prestanak pomicanja sata dvaput godišnje, a Europski parlament 2019. podržao je prijedlog da se takva praksa okonča.
Ipak, države članice nisu postigle konačan dogovor o zajedničkom rješenju. Među otvorenim pitanjima ostaje i to bi li pojedine države trajno zadržale ljetno ili standardno vrijeme te kakve bi posljedice različiti odabiri imali za promet, gospodarstvo i svakodnevni život.
Zbog toga se postojeći sustav i dalje primjenjuje, a građani Hrvatske i ove će jeseni vratiti kazaljke jedan sat unatrag. Prema sadašnjim pravilima, na ljetno računanje vremena ponovno prelazimo posljednje nedjelje u ožujku 2027. godine.
Kako se najlakše prilagoditi promjeni?
Nekoliko jednostavnih navika može olakšati prijelaz na novi raspored. Važno je održavati redovito vrijeme odlaska na spavanje i buđenja te ujutro provesti neko vrijeme na dnevnom svjetlu. Preporučuje se izbjegavati obilne obroke, alkohol i veće količine kofeina neposredno prije spavanja.
Dobro je planirati šetnje i tjelesnu aktivnost tijekom svjetlijeg dijela dana. Ako ste umorni, budite oprezni u vožnji i pri aktivnostima koje zahtijevaju punu koncentraciju.
Pomicanje sata možda traje samo trenutak, ali prilagodba svakodnevnog ritma može potrajati nešto dulje. Ove nedjelje dobit ćemo sat sna više, no istodobno ćemo zakoračiti u razdoblje kraćih dana i duljih večeri. Zato je, uz namještanje satova, dobro obratiti pozornost i na vlastite navike, odmor i vrijeme provedeno na dnevnom svjetlu.
