Premijer Andrej Plenković podnio je Saboru godišnje izvješće o radu Vlade, svoje deseto otkako je 2016. preuzeo dužnost predsjednika Vlade. Govorio je o gospodarskom rastu, povećanju mirovina, potporama obiteljima, modernizaciji vojske i europskim sredstvima, dok je oporba izvješće zasjenila optužbama zbog nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću i zahtjevom za njegov politički odlazak. Rasprava je obilovala međusobnim optužbama, uvredama i napetim replikama, a dio oporbe napustio je sabornicu.
Premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru predstavio je godišnje izvješće o radu Vlade, istaknuvši da se njegova Vlada tijekom triju mandata, uključujući razdoblja velikih kriza, potvrdila kao jamac političke stabilnosti. Naglasio je da je Vlada donosila odgovorne odluke, štitila građane i gospodarstvo te provodila reforme.
Riječ je o trećem izvješću u aktualnom mandatu i ukupno desetom otkako je Plenković 2016. postao premijer. Njegov je nastup ispraćen pljeskom, no nastavak sjednice obilježio je oštar sukob vladajućih i oporbe, ponajprije zbog slučaja nezakonitog odlaganja otpada na području Gospića.
BDP prvi put iznad 100 milijardi eura
Plenković je gospodarske rezultate istaknuo kao jedan od glavnih pokazatelja uspješnosti rada Vlade. Najavio je da će hrvatski bruto domaći proizvod ove godine prvi put premašiti 100 milijardi eura, dok je prije deset godina iznosio oko 47 milijardi eura.
Pozivajući se na projekcije Međunarodnog monetarnog fonda, naveo je da se za Hrvatsku ove godine očekuje gospodarski rast od 2,2 posto, a iduće 2,3 posto. Usporedio je to s prognoziranim rastom europodručja od 1,1 posto u ovoj godini.
Premijer je istaknuo i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, navodeći da je u pet godina taj omjer smanjen za gotovo 30 postotnih bodova te da bi trebao iznositi oko 55,5 posto BDP-a.
Govoreći o europskim sredstvima, ustvrdio je da je Hrvatska od ulaska u Europsku uniju iz europskog proračuna ostvarila neto korist od gotovo 22 milijarde eura. Istaknuo je i provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, prema kojem je u cijelosti i na vrijeme ispunjeno 404 od ukupno 406 pokazatelja, dok su preostala dva djelomično ispunjena.
Umirovljenicima dodatak od sedam eura po godini staža
Među najavljenim mjerama koje se izravno odnose na građane Plenković je izdvojio povećanje godišnjeg dodatka za umirovljenike. Prema najavi, dodatak bi u prosincu trebao iznositi sedam eura po godini mirovinskog staža, što bi za prosječnog korisnika značilo oko 208 eura. Za isplatu je predviđeno 258 milijuna eura.
Prošle godine dodatak je iznosio šest eura po godini staža. Premijer je naveo da prosječna mirovina iznosi 764 eura, odnosno 780 eura kada se uračuna godišnji dodatak, te da je cilj Vlade do 2028. povećati prosječnu mirovinu na 800 eura.
Najavio je i da se od 1. siječnja 2027. na mirovine više neće plaćati porez na dohodak.
Dodatne mjere odnose se na obitelji s djecom. Jednokratna potpora za novorođeno dijete iduće bi godine trebala porasti sa 618 na 800 eura, dok je dugoročni cilj njezino povećanje na 1000 eura do 2028. godine.
Plenković je naveo da je ove godine rođeno više od tisuću djece više nego lani te da više od 95 posto korisnika tijekom prvih šest mjeseci roditeljskog dopusta prima punu plaću. Govorio je i o izgradnji i obnovi 900 dječjih vrtića, uz cilj da do 2030. svako dijete ima osigurano mjesto u vrtiću.
Modernizacija vojske i potpora Ukrajini
U vanjskopolitičkom i sigurnosnom dijelu izvješća Plenković je ponovio potporu proširenju Europske unije, uz uvjet da države kandidatkinje ispune propisane kriterije, kao i nastavak potpore Ukrajini.
Posebno je naglasio modernizaciju Hrvatske vojske, koju je opisao kao najveću od Domovinskog rata. Obrambena izdvajanja, prema najavljenim planovima, trebala bi porasti s trenutačnih 2,06 posto BDP-a na tri posto do 2030., a do 2035. dosegnuti pet posto za obranu i s njom povezana ulaganja.
Među nabavljenom vojnom opremom naveo je borbene zrakoplove Rafale, helikoptere Black Hawk, besposadne letjelice Bayraktar, borbena vozila Bradley i Patria. U tijeku su i nabave tenkova Leopard, raketnih sustava, haubica te sustava za obranu od dronova.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, europski put te zemlje i položaj Hrvata označio je trajnim prioritetima hrvatske vanjske politike. Istaknuo je i povećanje godišnjeg proračuna za Hrvate izvan Hrvatske sa 16 na 203 milijuna eura.
Oporba: Izvješće ne može zasjeniti slučaj Gospića
Unatoč opsežnom predstavljanju rezultata i planova Vlade, središnja politička tema sjednice postao je slučaj nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću. Oporba je zbog tog slučaja pokrenula inicijativu za opoziv premijera, smatrajući ga politički odgovornim za funkcioniranje sustava i postupanje institucija.
Uoči izvješća Mostov Nikola Grmoja ustvrdio je da se Plenković pokušava ograditi od afere te mu poručio da bi trebao preuzeti odgovornost, ispričati se i podnijeti ostavku.
Grmoja je iznio dvije mogućnosti, ili premijer nema stvarnu kontrolu nad institucijama i osobama koje je Vlada imenovala ili, kako je optužio, postoji povezanost s onima koje naziva “otpadnom mafijom”. Za takve tvrdnje u iznesenim navodima nisu predoženi dokazi koji bi ih potvrdili, pa ih treba promatrati kao političke optužbe, a ne kao utvrđene činjenice.
Plenković je odbacio oporbene kritike i ustvrdio da se slučaj koristi za politički obračun s Vladom. Prema njegovu tumačenju, oporba nastoji proizvesti podjele i polarizaciju te stvoriti atmosferu predizborne kampanje, iako do sljedećih parlamentarnih izbora ima još vremena.
Premijer je pritom ponovio da oporba, kako smatra, nanosi štetu Ličko-senjskoj županiji kada cijelu Liku prikazuje kao otrovano područje, a hranu i vodu kao zagađene. Pozvao je političke protivnike da se ispričaju obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima zbog mogućih posljedica takvih poruka.
Oporba, s druge strane, smatra da upozoravanje na moguće posljedice nezakonitog odlaganja otpada nije uzrok problema, nego dio nastojanja da se utvrde odgovornost i razmjeri ugroze za okoliš i stanovništvo.
SDP napustio sabornicu, Ahmetović prozvala premijera
Sukob je dodatno eskalirao nakon što je SDP-ova Mirela Ahmetović zatražila stanku i poručila da njezin klub ne želi sudjelovati u onome što je nazvala Plenkovićevom predstavom. Premijera je optužila da je pogodovao interesima povezanima s nezakonitim gospodarenjem otpadom te zaključila da je za SDP najslabija karika.
Nakon toga SDP-ovi zastupnici i veći dio ostale oporbe napustili su sabornicu.
Plenković je njihov potez opisao kao izraz političke isključivosti i nepoštovanja institucija. Ocijenio je da oporba želi poništiti sve što Vlada smatra konstruktivnim i odgovornim te poručio da će političke stranke koje se služe takvom strategijom izgubiti na sljedećim izborima.
Mostov Nikola Grmoja ranije je doveo u pitanje premijerovu odgovornost za postupanje državnih institucija, dok je Sandra Benčić iz Možemo! ustvrdila da Plenković nije preuzeo političku odgovornost za probleme koji su obilježili njegovu vlast. Njezina je poruka bila da se odgovornost ne može prebacivati na one koji upozoravaju na problem, nego da je moraju preuzeti oni koji su ga svojim postupanjem ili propustima omogućili.
Uvrede, opomene i nove optužbe
Rasprava se nastavila nizom međusobnih optužbi zastupnika vladajućih i oporbe.
HDZ-ov Ante Deur uzvratio je Grmoji tvrdnjom da je Most još od 2016. produkt mafije, dok je Nikola Mažar odbacio nastojanja oporbe da odgovornost za slučaj u Gospiću izravno pripiše premijeru.
Napetost je porasla nakon što je HDZ-ova Majda Burić u replici upotrijebila riječ protuhe. Mostov Miro Bulj reagirao je na njezine riječi, a nakon četvrte opomene morao je napustiti sabornicu.
Pri izlasku je dobacio predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću da „ne bi smio Pripuza izbaciti”, na što mu je Jandroković odgovorio da bi ga izbacio kada bi bio saborski zastupnik.
U raspravi su se nastavile i optužbe da oporba širi strah među građanima. HDZ-ov Hrvoje Zekanović takvo je ponašanje nazvao veleizdajom, dok je HDZ-ov Stipan Šašlin poručio da je oporba štetnija od bilo kojeg otpada.
Mislav Herman prozvao je platformu Možemo! zbog problema s odlagalištem Jakuševec u Zagrebu. Ivana Kekin odgovorila je da zagrebačka vlast preuzima odgovornost za taj slučaj, dok se u Gospiću, kako je navela, tijekom vlasti HDZ-a odložilo 37.000 tona otpada.
Mostov Miro Bulj iznio je i tvrdnje o prijevozu velikih količina stranog i opasnog otpada preko hrvatske granice, navodeći brojke od 1700 kamiona i 45.000 tona. Te navode potrebno je provjeriti prema evidencijama nadležnih institucija i dokumentaciji o prekograničnom prometu otpada.
Nino Raspudić poručio je da Plenkoviću ne pripisuje kaznenu odgovornost za nezakonito odlaganje otpada, ali smatra da postoji politička odgovornost. Založio se za pad Vlade i raspisivanje novih izbora.
Marijana Puljak premijerova je godišnja izvješća usporedila s reklamnim blokovima te ga kritizirala zbog odnosa prema problemima u državi. Sandra Benčić, pak, odbacila je Plenkovićev zahtjev da se oporba ispriča ličkim poljoprivrednicima, smatrajući da bi odgovornost za stanje trebala snositi vlast.
Politički obračun u sjeni ekološkog problema
Godišnje izvješće Vlade trebalo je obuhvatiti stanje u državi tijekom protekle godine, rezultate provedenih mjera i planove za iduće razdoblje. Plenković je naglasak stavio na gospodarski rast, europska sredstva, povećanje mirovina, potporu obiteljima i modernizaciju vojske.
Međutim, raspravu je obilježio sukob oko Gospića, koji je otvorio šira pitanja o učinkovitosti nadzora nad gospodarenjem otpadom, odgovornosti nadležnih institucija i političkoj odgovornosti izvršne vlasti.
Dok premijer tvrdi da oporba slučaj koristi za političku polarizaciju i širenje panike, oporbeni zastupnici inzistiraju na utvrđivanju odgovornosti i tvrde da Vlada ne može izbjeći političke posljedice problema koji se dogodio tijekom njezina mandata.
Pogledajte prepirku:
Slijedi rasprava o SDP-ovu prijedlogu opoziva Plenkovića zbog nezakonitih odlagališta otpada.
