Izjava gradonačelnika Senja Željka Tomljanovića (HDZ) da već tri desetljeća ne pije vodu iz slavine izazvala je zabrinutost među dijelom građana. Tomljanović tvrdi da je razlog način na koji se voda zahvaća, dok iz Vodovoda Hrvatsko Primorje poručuju da se sirova voda prije ulaska u vodoopskrbnu mrežu detaljno obrađuje i da je zdravstveno ispravna za ljudsku potrošnju.
Izjava senjskog gradonačelnika Željka Tomljanovića s nedavne tribine o revitalizaciji rijeke Gacke u Otočcu izazvala je brojne reakcije.
Tomljanović je rekao da vodu iz vodovoda ne pije već 30 godina jer se Senj, prema njegovim riječima, opskrbljuje vodom koja potječe iz površinskog toka rijeke Like.
“Trideset godina ne pijem vodu iz vodovoda, ne zbog PFAS spojeva, nego zato što je Senj do sada imao vodu iz površinskog toka rijeke Like. Za one koji ne znaju, to znači da je to voda u koju ulazi kanalizacija“, izjavio je Tomljanović, prenosi HRT.
Njegove riječi dodatno su zabrinule dio građana koji i inače ne koriste vodu iz slavine za piće.
Neki stanovnici Senja i okolnih mjesta za HRT su rekli da godinama kupuju vodu, dok drugi i dalje redovito piju vodu iz javnog vodovoda.
Gospođa Ivka iz Senja vodu uz slavine ne pije već godinama. I Mirjana iz Sv. Jurja kaže da ne pije vodu iz javnog vodovoda, već kupuje vodu, kao i Anica iz Jablanca, javlja HRT.
Vlasnik ugostiteljskog objekta u Senju Latif Hajdini navodi da pedeset posto ljudi popije vodu u njegovu objektu, a pedeset ne.
“Ljudi pričaju, društvene mreže, sve bruji o tome i ljudi se boje“, rekao je ugostitelj iz Senja Latif Hajdini.
No iz Vodovoda Hrvatsko Primorje, koji vodom opskrbljuje područje Senja, Karlobaga, Raba i Paga, poručuju da nema razloga za strah.
Prema njihovim objašnjenjima, voda koja se zahvaća kao sirova voda prije ulaska u vodoopskrbnu mrežu prolazi kroz više faza obrade.
Rukovoditeljica Službe zahvaćanja, obrade i kontrole kvalitete vode Martina Galić Rukavina objasnila je da sirova voda nakon zahvaćanja prolazi obradu na pješčanim filterima, a prema potrebi i ultrafiltraciju.
Nakon toga voda se dezinficira. U procesu se koriste UV lampe, a provodi se i sekundarna dezinfekcija plinovitim klorom.
“Svu sirovu vodu koju zahvatimo na uređaju obrađujemo. Nakon obrade na pješčanim filterima i po potrebi ultrafiltracije, vodu dezinficiramo prije nego uđe u mrežu. Vršimo primarnu dezinfekciju UV lampama i sekundarnu dezinfekciju plinovitim klorom“, navela je Galić Rukavina.
Iz Vodovoda stoga tvrde da iz slavina potrošača dolazi obrađena voda koja je sigurna za ljudsku potrošnju.
Direktor Vodovoda Hrvatsko Primorje Milan Nekić također je kategoričan da je voda zdravstveno ispravna i kvalitetna.
Ključno je pritom razlikovati sirovu vodu od vode koja dolazi do potrošača. Sirova voda može sadržavati mikrobiološka onečišćenja, zbog čega se prije distribucije obrađuje i dezinficira.
Istodobno, sustav vodoopskrbe u tom području ima i dugoročni infrastrukturni izazov. Akumulacija Gusić polje, iz koje se voda doprema prema uređaju na Hrmotinama, trenutačno se koristi i za potrebe HEP-a i za vodoopskrbu.
Zbog toga postoji plan da se u budućnosti hidroenergetski i vodoopskrbni sustav razdvoje, čime bi vodoopskrba postala neovisna o hidroenergetskom sustavu.
Dok gradonačelnik Tomljanović svoju odluku da ne pije vodu iz slavine temelji na nepovjerenju prema načinu zahvaćanja vode, nadležni vodovod tvrdi da je upravo postupak obrade ključan za zdravstvenu ispravnost vode koja dolazi do građana.
Drugim riječima, činjenica da sirova voda potječe iz površinskog izvora sama po sebi ne znači da je voda koja izlazi iz slavine zdravstveno neispravna. O tome odlučuju rezultati propisanih analiza i kontrola vode nakon obrade.
