Studenac je zbog problema s podmirivanjem financijskih obveza podnio prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka. Račun kompanije je blokiran, a ukupne obveze prema bankama i po zajmovima na kraju 2025. godine dosezale su gotovo 450 milijuna eura. Financijski analitičar Petar Brkić smatra da je kompanija u širenju otišla predaleko te očekuje promjene u vlasničkoj strukturi i poslovanju.
Trgovački lanac Studenac suočava se s ozbiljnim financijskim problemima. Prema podacima servisa Fina Info BIZ, račun kompanije je blokiran, dok su njezine financijske obveze na kraju 2025. godine premašivale 450 milijuna eura.
Iz Studenca su potvrdili da su podnijeli prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka. Cilj je, kako navode, urediti odnose s vjerovnicima, osigurati financijsku stabilnost te stvoriti uvjete za nastavak i dugoročnu održivost poslovanja.
Na kraju 2025. godine Studenac je imao 288,9 milijuna eura bankovnog duga te još 160,5 milijuna eura obveza po zajmovima. Ukupno je riječ o 449,4 milijuna eura.
Problemi s likvidnošću odrazili su se i na odnose s dobavljačima. Među kompanijama kojima Studenac duguje novac nalaze se, prema dostupnim informacijama, Fortenova, Podravka i Atlantic Grupa, a dio obveza dospio je izvan ugovorenih rokova.
Studenac: Trgovine ostaju otvorene
Iz kompanije poručuju da podnošenje prijedloga za predstečajni postupak smatraju odgovornim potezom kojim žele osigurati nastavak poslovanja.
“Podnošenje prijedloga za pokretanje predstečajnog postupka je odgovoran i transparentan korak koji poduzimamo kako bismo osigurali financijsku stabilnost i nastavak te dugoročnu održivost poslovanja“, poručili su iz Studenca.
Dodaju da očekuju postizanje dogovora s partnerima, dobavljačima i kreditorima kroz postupak restrukturiranja.
Kompanija trenutačno zapošljava više od 7000 ljudi i upravlja s više od 1400 dućana diljem Hrvatske.
“Nastavljamo s poslovanjem, naši zaposlenici nastavljaju raditi i obavljati svoje poslove, naše trgovine ostaju otvorene, a proizvodi naših dobavljača dostupni našim potrošačima i sugrađanima“, naveli su iz Studenca.
U kompaniji ističu da već rade na planu restrukturiranja te podsjećaju na primjere drugih kompanija koje su kroz predstečajne postupke uspjele postići dogovor s vjerovnicima i nastaviti poslovanje.
Analitičar: U širenju su pretjerali
Situaciju u Studencu za N1 komentirao je financijski analitičar Petar Brkić, koji smatra da je kompanija u vrlo kratkom vremenu provela previše agresivnu ekspanziju.
“Vidimo da jest. Za takav strelovit uspon trebalo se zadužiti“, rekao je Brkić, dodajući kako je od početka bilo jasno da će za takvo širenje biti potrebno značajno financiranje.
Prema njegovoj analizi, poslovanje Studenca može se promatrati kroz tri segmenta, velike trgovine, trgovine u manjim mjestima te poslovanje u velikim gradovima.
Brkić smatra da Studenac nije ostvario očekivane rezultate u segmentu velikih trgovina, dok je tradicionalno poslovanje u manjim sredinama dobro funkcioniralo sve dok, prema njegovoj ocjeni, rast cijena nije otvorio prostor konkurenciji.
U velikim gradovima, dodaje, Studenac je agresivnim širenjem počeo stvarati konkurenciju vlastitim trgovinama.
“Jednostavno su pretjerali i sami sebi uskratili mogućnost korekcije“, ocijenio je Brkić.
Što slijedi?
Govoreći o mogućem raspletu situacije, Brkić je povukao paralelu s nekadašnjim Agrokorom te rekao da očekuje snažniji angažman vjerovnika, banaka i potencijalnih novih investitora.
“Može se očekivati ulazak vjerovnika i banaka, novih investitora i preuzimanje od strane banaka“, rekao je Brkić.
Istodobno smatra da sadašnji vlasnik, investicijski fond, vjerojatno neće dugoročno ostati vlasnik kompanije.
Posebnu ulogu u restrukturiranju mogli bi imati dobavljači, iako oni, prema Brkićevu mišljenju, nemaju interes preuzeti trgovački lanac.
“Poanta je u tome da možda neće moći drukčije izvući svoj novac pa će morati sudjelovati u nekom planu izvlačenja kompanije“, kazao je.
Moguće promjene za zaposlenike i trgovine
Studenac zapošljava više od 7000 ljudi, zbog čega će eventualno restrukturiranje imati značajan utjecaj i na zaposlenike.
Brkić smatra da bi trebalo očekivati promjene u poslovanju, uključujući moguće smanjenje broja zaposlenih i trgovina.
“Naravno da trebaju očekivati potrese jer ih je previše. Sigurno će doći do smanjenja broja zaposlenih, ali i broja trgovina“, rekao je financijski analitičar.
Za sada iz Studenca naglašavaju da trgovine nastavljaju raditi, dok će konkretan plan restrukturiranja i dogovor s vjerovnicima biti predmet predstojećeg postupka.
Financijski analitičar Petar Brkić gostovao je u Novom danu kod Hrvoja Krešića, gdje je komentirao situaciju u Studencu:
Studenac je u vlasništvu poljskog private-equity fonda Enterprise Investors, odnosno fonda Polish Enterprise Fund VIII.
Pravna vlasnička struktura je složena, hrvatski Studenac d.o.o. ima kao jedinog osnivača Studenac Group S.A. iz Luksemburga.
Enterprise Investors preuzeo je Studenac 2018. godine, kada je od osnivača Josipa Milavića kupio 100 posto kompanije.
Krajem 2024. Polish Enterprise Fund VIII držao je oko 90,08 posto Studenca, dok je ostatak bio u rukama manjinskih dioničara.
Studenac je 2024. najavljivao IPO u Zagrebu i Varšavi, ali vlasnička struktura koju danas vidimo u registrima i dalje pokazuje Studenac Group S.A. kao jedinog osnivača hrvatskog Studenca.
Agrokor neposredno prije ulaska u izvanrednu upravu 2017., brojka je bila oko 52.500 zaposlenih.
Fina za Studenac navodi 6.095 zaposlenih prema satima rada, broj zaposlenih u cijeloj Studenac grupi bio je veći. Za 2024. Grupa je navodila 7.189 zaposlenih.
Revidirani podaci za 2016. pokazivali su ukupne obveze Agrokor Grupe od približno 56,3 milijarde kuna, odnosno oko 7,5 milijardi eura.
Studenac je 2025. imao 854 milijuna eura prihoda, ali i 30,6 milijuna eura neto gubitka. Istodobno su mu kratkoročne obveze snažno porasle, Fina navodi 522,6 milijuna eura na kraju godine.
Još je zanimljiviji podatak o ekspanziji. Studenac je krajem 2024. imao 1.443 trgovine i 7.189 zaposlenih na razini Grupe, nakon što je tijekom te godine povećao mrežu za 178 trgovina. Kako je i analitičar spomenuo, čini se da je bila u pitanju prevelika ekspanzija.
