Saborska zastupnica Dalija Orešković oštro je kritizirala predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penavu zbog planova povezanih s posmrtnim ostacima žrtava masovne grobnice u Teznom u Sloveniji te najavom osnivanja posebne javne ustanove i spomen-parka u Hrvatskoj.
Orešković je svoju kritiku objavila na društvenim mrežama, reagirajući na informacije o Penavinim razgovorima sa slovenskim premijerom Janezom Janšom i planovima koji se odnose na istraživanje, iskapanje i premještanje posmrtnih ostataka iz Tezna.
Prema dostupnim informacijama Penava je s Janšom razgovarao o mogućnosti suradnje Hrvatske i Slovenije na istraživanju i iskapanju poslijeratnih masovnih grobnica. Penava je pritom naveo da se na lokaciji Tezno kod Maribora, u protutenkovskom rovu dugom oko 930 metara, prema dosadašnjim procjenama nalazi oko 15.000 posmrtnih ostataka.
Penava traži novu javnu ustanovu i novac iz proračuna
Tema Tezna posljednjih je dana ponovno u središtu političke pozornosti. Prema medijskim izvještajima, Penava planira od Vlade zatražiti osnivanje posebne javne ustanove koja bi se bavila poslijeratnim grobištima te osiguravanje sredstava u državnom proračunu za 2027. godinu.
Jedan od planova odnosi se na iskapanje, identifikaciju i moguće premještanje posmrtnih ostataka iz Tezna u Hrvatsku.
Za takav bi projekt, prema dosad objavljenim procjenama, moglo biti potrebno najmanje deset milijuna eura, iako konačan iznos još nije određen.
Penava je potvrdio da je jedna od tema kojom se Povjerenstvo bavi pitanje gdje i na koji način dostojanstveno pokopati posmrtne ostatke ljudi stradalih nakon završetka Drugog svjetskog rata.
“Treba postići društveni konsenzus“, poručio je Penava, govoreći o načinu na koji bi se prema tim žrtvama trebalo odnositi.
Orešković tvrdi da se radi o pokušaju revizije povijesti
Dalija Orešković Penavine planove tumači bitno drugačije.
U svojoj objavi tvrdi da Domovinski pokret time sudjeluje u „povijesnom revizionizmu“ i pokušaju revitalizacije NDH. Posebno je kritizirala mogućnost izgradnje memorijalnog prostora koji bi obuhvatio i pripadnike snaga NDH stradale u poslijeratnim likvidacijama.
Orešković smatra da se time ne smije stvarati poveznica između pripadnika vojske NDH i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
“Mi domoljubi, i vojnici NDH, nismo niti ćemo ikada biti na istoj strani“, napisala je Orešković.
U svojoj objavi pritom je iznijela i niz oštrih političkih ocjena na račun Penave, Domovinskog pokreta i HDZ-a, tvrdeći da se pitanje poslijeratnih žrtava koristi u političke svrhe.
Što Penava zapravo predlaže?
Iz dosad objavljenih informacija proizlazi da je fokus Penavina prijedloga na žrtvama zločina počinjenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata, njihovoj ekshumaciji, identifikaciji i dostojnom pokopu.
Penava je rekao da je riječ o zločinima koje su počinile komunističke vlasti nakon završetka rata te da bi se posmrtni ostaci trebali promatrati u širem kontekstu.
Istodobno, pitanje budućeg spomen-parka još nije do kraja definirano. Lokacija budućeg parka zasad nije određena, a prema dosadašnjim najavama moguća ustanova trebala bi obuhvaćati kosturnicu, muzej te prostor za dokumentiranje poslijeratnih zločina.
Zbog toga je važno razlikovati konkretne Penavine prijedloge od političkih interpretacija o njihovoj svrsi.
Tezno jedno od najvećih mjesta stradanja
Tezno kod Maribora jedno je od najpoznatijih mjesta masovnih grobnica povezanih sa stradanjima neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Penava je naveo procjenu prema kojoj bi se u rovu na toj lokaciji moglo nalaziti oko 15.000 posmrtnih ostataka. Riječ je o procjeni, a konačan broj žrtava može se utvrditi tek istraživanjem i eventualnim iskapanjima.
Hrvatska i Slovenija već godinama surađuju na istraživanju masovnih grobnica i identifikaciji posmrtnih ostataka.
Politički sukob oko memorijalizacije
Najnovija polemika pokazuje da pitanje postupanja prema žrtvama poslijeratnih likvidacija i dalje ima snažnu političku dimenziju u Hrvatskoj.
Dok Penava i Domovinski pokret pitanje Tezna stavljaju u kontekst istraživanja komunističkih zločina i dostojnog odnosa prema žrtvama, Orešković njihov pristup smatra pokušajem političke rehabilitacije pripadnika NDH.
Za sada ostaje otvoreno pitanje kako bi konkretno izgledala buduća javna ustanova, gdje bi se nalazio eventualni spomen-park, koje bi žrtve obuhvaćao te koliko bi projekt koštao državni proračun.
O tim će se pitanjima, prema najavama, odlučivati kroz rad Povjerenstva i razgovore hrvatskih i slovenskih institucija.
Dalija Orešković:
“U medijima je objavljena vijest kako se Penava sastao sa slovenskim premijerom Janšom, te da je tom prilikom vojnike NDH u Teznom nazvao hrvatskim žrtvama za koje se planira izgradnja memorijalnog centra u Hrvatskoj…
Najveća dekadencija, najveći razvrat, dolazi kada kvarna vlast nanjuši da joj se bliži kraj. Svoju dionicu u HDZ-ovoj eri, DP je uložio u povijesni revizionizam i revitalizaciju NDH, ne bi li se s vremenom izjednačili branitelji iz Domovinskog rata i vojska Ante Pavilića (tako piše Dalija Orešković).
Po Penavi, ili benavi, i jedni i drugi bi se smatrali domoljubnim sinovima, poginuli za san o nezavisnoj državi, uz nebuloznu tezu da su i jedni i drugi stradali od istih oznaka, istog krvnika.
Ideja o komemorativnom centru za vojsku NDH-a duboko je nemoralna, i izravno potkopava ustavnopravni poredak RH. To je dovoljan razlog da kao takva bude odbačena uz najoštrije kritike i osude sa svih strana, uključujući preživjele branitelje iz Domovinskog rata.
No treba ukazati i na financijski dio. Ideja dolazi u vrijeme rasta proračunskog deficita i podivljale inflacije, u vrijeme kada vlast nema za inkluzivne dodatke, kada vlast naknadu za korisnike koji su bili bez asistenta definira u ponižavajućem iznosu od 3 eura po satu, kada vlast izmišlja sidrenje cjenika kako bi gazila po onima koji još nisu digli svoje sidro pa otišli iz države u kojoj je jedini isplativ biznis korupcija.
Danas će ta ista vlast kojoj su vojnici kvislinške, fašističke i genocidne NDH zavrijedili da im Hrvatska financira komemorativne centre, u Hrvatskom saboru predstavljati ukradenu ideju od oporbe, o povećanju mirovina branitelja i ispravljanju nekih nepravdi u sustavu prema braniteljima iz Domovinskog rata, ne bi li sebe predstavili domoljubima.
Domoljubi čuvaju ono kako smo se kao država u Ustavu RH odredili. Mi domoljubi, i vojnici NDH, nismo niti ćemo ikada biti na istoj strani.
DP-ovci se ravnaju prema grobnici od zlata. Ne smijemo im dopustiti da na naš trošak i na poraz države Hrvatske, sagrade mjesto na kojem će se klanjati vojsci onoga o kojem pjevuše da je vođa svih Hrvata”.
